Tri romana nam uskoro stižu iz Henine naklade, svaki poseban na svoj način, kao i uvijek. Više detalja pronađite u članku...
„Horror vacui“ - Staša Aras osvježavajuće je atipičan roman unatoč inicijalnoj tjeskobi koju otvara, ali u kojoj proiskri osjetljivost i život, u čijem se bezdanu otvara ljepota, mir, konačno i identitet.
„Otok nestalih stabala“ - Elif Shafak donosi raskošnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi, u svakom smislu te riječi.
„Ja na svojoj strani“ - Birgit Birnbacher roman je koji u fokus postavlja priču jednog rehabilitiranog zatvorenika na samom početku odrasla života, ali predstavlja i niz ljudskih sudbina.
Horror vacui - Staša Aras
O AUTORICI:
Staša Aras (Stanislava Nikolić Aras) rođena je u Trogiru 1972. Profesorica je hrvatskog jezika. Bavi se književnim moderiranjem i organizacijom književnih susreta (Kalibar, književni festival u Zadru) te je urednica književnog programa u Art radionici Lazareti, u Dubrovniku. Piše eseje za Treći program hrvatskog radija te književne kritike i prikaze na portalu Najbolje knjige.
Objavljivala je u gotovo svim hrvatskim relevantnim časopisima za književnost (Quorum, Forum, Poezija, Tema, Fantom slobode, Zadarska smotra, Dubrovnik, Literat itd.). Objavila je tri zbirke poezije - Takve se stvari događaju ljudima (Algoritam 2014.), Nedolično i vrijedno spomena (Durieux 2015.) te Premještanja (Hena com 2020.), i knjigu kratkih priča Meke granice (Algoritam 2015.). Za kratke priče dobila je nagradu „Vranac“ na festivalu Odakle zovem (Podgorica 2015. i 2016.), a ovjenčana je i nagradom „Mate Raos“ za najbolju kratku priču. Rukopis „Horror vacui“ nagrađen je na trećem natječaju za prozu Trećeg trga i Beogradskog festivala poezije i knjige (2020.).
Živi i radi na relaciji Dubrovnik – Zadar.
O KNJIZI:
Između nje i Petra sve je nestalo, ostalo joj je samo još da pobaci − to mu ni reći neće − i da ode, bez posla, bez novca, u svoj horror vacui. Nadalje ćemo gotovo dnevnički pratiti njezin život, uglavnom unutarnje monologe, tijekom Europskog prvenstva u nogometu i krize vlade, njezine fine refleksije o životu, samostanima, o hrani (ona prestaje jesti meso na neko vrijeme), o bilju i o moru, o mirisima bojama, svim senzacijama, ona odlazi u prostore prošlosti, u rodnu kuću, ona se budi, ona se traži.
„Roman Staše Aras osvježavajuće je atipičan unatoč inicijalnoj tjeskobi koju otvara, ali u kojoj proiskri osjetljivost i život, u čijem se bezdanu otvara ljepota, mir, konačno i identitet.“ - Kruno Lokotar
Beletristika: domaća
Biblioteka: Verbarij
Urednik: Kruno Lokotar
Godina izdanja: srpanj 2021.
ISBN: 978-953-259-338-9
Broj stranica: 168
Cijena: 129,00 kn
Otok nestalih stabala - Elif Shafak
O AUTORICI:
Elif Shafak (1971., Strasbourg) nagrađivana je britansko-turska spisateljica i najčitanija autorica u Turskoj. Piše i na turskom i na engleskom jeziku i objavila je 17 knjiga, od kojih su 11 romani. Njezina su djela prevedena na 50 jezika. Shafak je doktorirala znanosti i predavala je na raznim fakultetima u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu, između ostaloga na Sveučilištu „St. Anne’s College“ i na Oxfordu.
Članica je Svjetskog ekonomskog foruma i jedna od utemeljiteljica Europskog vijeća za međunarodne odnose. Kao braniteljica ženskih prava, prava LGBT zajednice i prava za slobodu govora, Shafak je inspirativna javna govornica i više puta je nastupila kao govornica na TED-u te bila nagrađena ovacijama. Shafak doprinosi mnogim velikim publikacijama diljem svijeta i dodijeljena joj je titula „Chevalier des Artes et des Lettres“. Politico ju je izabrao kao jednu od 12 ljudi koji čine svijet boljim mjestom. Bila je u žiriju brojnih književnih nagrada i predsjedala je nagradom „Wellcome“.
O KNJIZI:
Defne i Kostas na suprotnim su stranama podijeljene zemlje; ona je Turkinja, on Grk, oboje Cipar nazivaju domom, a njihova je ljubav zabranjena. Jedino mjesto na kojem se mogu sastajati jest konoba Sretna smokva, nazvana tako zbog čudesnog stabla Ficus carica koje raste usred prostorije.
Ta će smokva svjedočiti njihovim sretnim susretima te tihim rastancima, ali bit će ondje i kada izbije rat, pretvori grad u ruševinu i razdvoji ljubavnike. Desetljećima kasnije, šesnaestogodišnja Ada, rođena u Londonu, počinje se interesirati o zemlji svojih predaka. Nikada nije posjetila Cipar, a jedina veza s tim otokom stablo je smokve koje joj raste u dvorištu. Kakva će se priča rasplesti pred Adom jednom kad uroni dublje u obiteljske tajne?
U romanu Otok nestalih stabala nagrađivana autorica Elif Shafak donosi nam raskošnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi, u svakom smislu te riječi.
„Cijeli svoj život branim prava žena, prava manjina, demokraciju i slobodu govora. U svojim knjigama nastojim dati glas onima koji glasa nemaju.“ - Elif Shafak
„U središtu mojeg rada uvijek će biti fikcija. Mašta. Priče. Pripovijedanje. U Turskoj se na usmenu kulturu gleda svisoka kao na „domenu neinteligentnih, neobrazovanih žena“. Ja nikada ne podcjenjujem usmenu kulturu. Uz to, ja sam akademik i volim čitati o raznim temama: povijesti, filozofiji, neuroznanosti, političkim znanostima. Smatram da romanopisac mora biti znatiželjno biće i uvijek učiti, uvijek čitati. Isto tako mislim da romanopisac mora dobro slušati. Moramo slušati ljude i slušati svemir. Tako da sam sad u toj fazi: samo slušam.“ - Elif Shafak u razgovoru za Open Magazine
„Briljantan roman – u skladu s Shafakičinim karakterističnim suosjećanjem prema nevidljivima i nevoljenima, prema onima koje je povijest izgnala, isključila i razdvojila. Znam da će ganuti mnoge čitatelje diljem svijeta jednako onako kako je ganuo mene.“ - Robert Macfarlane
„Čaroban roman koji nas odvodi na putovanje i koji istodobno otkriva recentnu povijest i svijet prirode te je tako nenametljivo dubok.“ - William Boyd
„Shafak je tako strastveno zainteresirana za rušenje granica, bile one rasne, nacionalne, kulturne, rodne, zemljopisne ili mistične.“ - Sunday Times
„Izvanredno djelo zadivljujuće ljepote.“ - Lemn Sissay Obe
„Pjeva svim osjetilima.“ - Polly Samson
„Briljantan roman.“ - Robert MacFarlane
„Melem za naše ranjeno vrijeme.“ - David Mitchell
„Ljupki roman-srcolomac koji se bavi pitanjima mračnih tajni građanskih ratova & zlom ekstremizma: #Cipar, ljubavnici koje je spojila sudbina, ubijeni bližnji, traumatizirana djeca. Iskorijenjivanja.“ - Margaret Atwood na Twitteru
„Prekrasna i čarobna priča ispunjena ljubavlju. Zapanjujuće djelo.“ - Ruth Jones
„Knjiga koju treba čuvati i uživati u njoj.“ - Naomi Klein
„Elif Shafak uvijek je bila najempatičnija autorica. Ona vidi nevidljivo i posuđuje svoj glas onima koji su ušutkani. Najčitanija je turska spisateljica, a njezin posljednji roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu je upravo sve ono što smo od Elif Shafak očekivali. U romanu ne nailazimo samo na iznimno suosjećanje i čovječnost već i na živahnu evokaciju skrivenog Istanbula sredine 20. stoljeća; dirljiva prijateljstva i složene unutarnje živote ženskih likova, po čemu je Shafak odavno poznata.“ - The Guardian
„Jedna od najboljih svjetskih autorica danas.“ - Hanif Kureishi
Urednica: Marina Negotić
Prevela s engleskog Mirna Čubranić
Godina izdanja: 2021.
ISBN: 978-953-259-336-5
Broj stranica: 368
Cijena: 149,00 kn
Ja na svojoj strani - Birgit Birnbacher
O AUTORICI:
Birgit Birnbacher (Schwarzach im Pongau,1985.) austrijska je sociologinja i književnica. Radila je kao socijalna radnica i sudjelovala je u humanitarnim akcijama u Etiopiji i Indiji. Njezin debitantski roman Wir ohne Wal, objavljen 2016. godine, priskrbio joj je književnu nagradu Fondacije Jürgen Ponto, nagradu „Rauriser Förderungspreis“ i nagradu „Theodor Körner Förderpreis“.
U godini 2019. zbog svoje je proze nagrađena prestižnim priznanjem „Ingeborg Bachmann Prize“. S romanom Ja na svojoj strani, izvorno objavljenim u ožujku 2020., nominirana je za nagradu „German Book Prize 2020“ i ne silazi s ljestvica čitanosti u Austriji. Živi i radi u Salzburgu.
O KNJIZI:
Arthur Galleij nakon 26 mjeseci izlazi iz zatvora u dvadesetim godinama svoga života i uključuje se u program resocijalizacije da bi nastavio dalje sa životom. Izgubivši kompas u novom okruženju koje slabo poznaje, teško se snalazi i ne uspijeva dobiti ni stažiranje, kamoli pravi posao, no u tome mu pokušava pomoći nesvakidašnji tandem socijalnih radnika – britka poslijedoktorandica Betty i sredovječni terapeut Börd, čiji je način rada s bivšim zatvorenicima daleko od konvencionalnog. Arthurovo putovanje prema „uzornom građaninu“ unatoč svom trudu suputnika ne doseže cilja, a okrutnost suvremenoga svijeta mala je prepreka s obzirom na djetinje, adolescentske i zatvorske traume s kojima se postepeno treba suočiti.
Ja na svojoj strani nagrađivane austrijske autorice Birgit Birnbacher roman je koji u fokus postavlja priču jednog rehabilitiranog zatvorenika na samom početku odrasla života, ali predstavlja niz ljudskih sudbina. Slojevitim, ponegdje eliptičnim, ali preciznim pripovijedanjem, Birnbacher u fabulu vješto komponira osobnu povijest pojedinca, zamršenu obiteljsku situaciju i mnoge nelogičnosti društvenog sustava koji uvjetuje i upravlja mnoge živote, izbore i nesreće.
Urednik: Hrvoje Kovač
Prevela s njemačkog Ana Križanović Grgić
Godina izdanja: srpanj 2021.
ISBN: 978-953-259-337-2
Broj stranica: 272
Cijena: 139,00 kn
Članak pripremila: Tonkica Palonkica
https://www.instagram.com/tonkicapalonkicacitalica/
Add comment
Comments