Evo razloga više da s nestrpljenjem očekujemo kraj listopada. Više informacija o novitetima potražite u članaku.
Prvi roman Marine Gudelj „Nedovršena“ bavi se infrastrukturnim, a ne pomodnim pitanjima identiteta, ulogom sjećanja, ali i statusom fikcije, koji spaja dramu glavne junakinje i intrigantna filozofska pitanja o kriterijima postojanja.
Inteligentnim mozaikom sačinjenim od opisa suvremena češkog društva, uvida u obiteljske i intimne odnose, trivijalnosti i kvantnu fiziku, Horáková nam u romanu „Teorija čudnovatosti“ nudi britku i urnebesno duhovitu hibridnu prozu, mješavinu romanse i meke znanstvene fantastike, koja govori o potrazi za ljubavlju, slobodom i čarolijom.
Novi roman Renata Baretića „,Zadnja ruka“ propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču i njezinu emotivnu popudbinu u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju.
U romanu „Vojske“ koji ga je proslavio i izvan španjolskog govornog područja jedan od najcjenjenijih suvremenih kolumbijskih pisaca Evelio Rosero obrušava se na divlje i teško objašnjive sukobe unutar kolumbijskog društva čije razorne posljedice najviše osjećaju oni nevini.
Marina Gudelj: Nedovršena
O AUTORICI:
Marina Gudelj (Split, 1988.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Književnim radom bavi se oduvijek za sebe, a javno posljednjih nekoliko godina. Objavljivala je u Zarezu, na Kritičnoj masi, portalu Strane i u međunarodnome časopisu Alternator.
Kratke priče nagrađivane su joj na Kritičnoj masi, FEKP-u i na kraju osvojile i nagradu „Prozak“ (2018.) za najbolji prozni rukopis autora/ice do 35 godina starosti.
U sklopu nagrade „Prozak“ 2020. izlazi joj zbirka kratkih priča Fantomska bol, koja iste godine ulazi u širi izbor za nagradu „Fric“. Vodi književni blog Straničnik, na kojem objavljuje priče koje (uglavnom) stanu na jednu stranicu. Živi i radi u Splitu, a svoje slobodno vrijeme provodi nepredvidljivo.
O ROMANU:
„Prvi roman Marine Gudelj, Nedovršena, počinje rečenicama: „Rođena sam tamo gdje je mnogo snijega, srednje dijete sada razvedenih, nasmrt posvađanih roditelja. Samo što zapravo nisam.“
Pripovjedačica romana, Nera, studentica je psihologije na zadarskome sveučilištu. Njezin je pakao sjećanje – ne njegov sadržaj, nego njegov manjak – ona se ne sjeća vlastita života, a sve druge kognitivne funkcije rade joj besprijekorno. Ali čovjek je bez pamćenja – ništa. Iz tog motiva za puninom života i identiteta kreće njezina detektivska potraga za samom sobom, koja je vodi do stručne pomoći psihologa Mladena, mističnog prozora koji joj usisava pažnju, Rimbaudovih Iluminacija, starih fotografija, pa sve do jedne Lede na Lastovo, koja možda zna nešto više o njezinoj zagonetnoj amneziji što izmiče svim definicijama.
Kako bi se „nadoknadila“, Nera zapisuje svoj život. Ovaj roman zapravo su ti zapisi spasenja, pokušaj pronicanja u enigmu i odgovora na pitanje tko sam. Zahvaljujući njima i svojoj istrazi, Nera polako postaje i postoji, jer riječ postaje meso, a tako je uvijek i bilo, ispostavit će se.
Nedovršena je roman koji se bavi infrastrukturnim, a ne pomodnim pitanjima identiteta, ulogom sjećanja, ali i statusom fikcije, koji spaja dramu glavne junakinje i intrigantna filozofska pitanja o kriterijima postojanja.“ - Kruno Lokotar
Biblioteka: Verbarij
Urednik: Kruno Lokotar
Godina izdanja: listopad 2021.
ISBN: 978-953-259-347-1
Broj stranica: 248
Cijena: 139,00 kn
Pavla Horáková: Teorija čudnovatosti
O AUTORICI:
Pavla Horáková (Plzeň, 1974.), praška je spisateljica, radijska novinarka i književna prevoditeljica. Studirala je prevođenje i srbistiku na Karlovu sveučilištu, a od 1997. godine prevela je više od 20 knjiga s engleskog i srpskog jezika – poput romana Kurta Vonneguta, Saula Bellowa i Iaina Banksa – za što je nagrađena uglednim češkim nagradama.
Vodila je radijski ciklus Polní pošta, čija su tema memoari, dnevnici i prepiska čeških vojnika tijekom I. svjetskog rata, objedinjeni u dvjema knjigama (Přišel befel od císaře pána, 2015. i Zum Befehl, pane lajtnant, 2018.). Dosad je objavila nekoliko romana: detektivsku trilogiju za mlade (Tajemství Hrobaříků, 2010., Hrobaříci v podzámčí, 2011. i Hrobaříci a Hrobaři, 2012.), a zajedno s Alenom Scheinostovom i Zuzanom Dostálovom i roman za mlade Johana (2018.). Njezin prvi roman za odrasle, Teorija čudnovatosti, objavljen je 2018. godine i nagrađen najvećom češkom književnom nagradom Magnesia Litera“.
O ROMANU:
Ada Sabová mlada je znanstvenica koja radi u Zavodu za interdisci plinarne studije čovjeka, svojevrsnu češkom alanfordovskom institutu za kopanje ruda i gubljenje vremena. Iza nje su propale veze i disfunkcionalna obitelj, a istraživanja koja provodi s kolegama u Zavodu sve su jedna bizarnija od drugih. K tomu, niz neobičnih slučajnosti vodi je u opsesivnu potragu za nestalim prijateljičinim sinom. Kako u tome kaotičnom svijetu ostati zdrave glave, kako uskladiti osobni život i karijeru te steći žuđenu slobodu, pitanja su na koja Ada traži odgovore.
Inteligentnim mozaikom sačinjenim od opisa suvremena češkog društva, uvida u obiteljske i intimne odnose, trivijalnosti i kvantnu fiziku, Horáková nam u romanu Teorija čudnovatosti nudi britku i urnebesno duhovitu hibridnu prozu, mješavinu romanse i meke znanstvene fantastike, koja govori o potrazi za ljubavlju, slobodom i čarolijom. Kritika romanu pripisuje pinčonovsku neobičnost, uspoređuje ga s fantazijama Philipa K. Dicka, a ironični odmak pripovjedačice i pronicavi uvidi u suvremeno društvo obiluju tipičnim, hrvatskim čitateljima već poznatim češkim humorom.
„Teorija čudnovatosti proizvod je velika književnog talenta u kombinaciji s briljantnim intelektom i nečim što bismo mogli nazvati ženskom mistikom. Pavla Horáková rijetka je ptica među suvremenim češkim književnicima: obrazovana, duhovita, sofisticirana... i pomalo tajanstvena.“ - Echo Weekly
Urednica: Nermina Husković
Prevela s češkog: Suzana Kos
Godina izdanja: listopad 2021.
ISBN: 978-953-259-346-4
Broj stranica: 328
Cijena: 149,00 kn
Renato Baretić: Zadnja ruka
O AUTORU:
Renato Baretić je rođen u Zagrebu 1963., a od 1983. živi isključivo od pisanja – u najvećoj mjeri i bez prestanka kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima, ali i kao romanopisac, pjesnik, sastavljač pitanja za kvizove, predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarist, (ko)autor tekstova za kazališne predstave...
Bio je suosnivač i prvih deset godina umjetnički direktor Pričigina, festivala pričanja priča u Splitu, gdje je stalno nastanjen od 1996. Prethodna tri romana - Osmi povjerenik (2003.), Pričaj mi o njoj (2006.) i Hotel Grand (2008.) - prevedena su na pregršt stranih jezika, a u Hrvatskoj su doživjela niz reizdanja.
Ostala objavljena djela:
Riječi iz džepova, zbirka poezije, 1998.
Kome ćemo slati razglednice, zbirka poezije, 2005.
Kadrovi kadra, izbor iz kolumni o televiziji, 2005.
Split za početnike - abeceda grada, zabavno-poučni vodič, 2015. (koautor s Ivicom Ivaniševićem)
Muka malog vuka, slikovnica, 2015. (ilustrirao Davor Schunk)
Idemo u kino!, kratka povijest kinematografa i filma općenito, priručnik za osmoškolce, 2019. (ilustrirao Luka Duplančić)
Srcem nizvodno, prateći tekstovi u fotomonografiji Igora Tomljenovića, 2021.
Jadran Lazić - 50 godina fotografije, tekstovi u fotomonografiji, 2021. (koautor s Jadranom Lazićem)
O ROMANU:
„Nije Zvonko Fild bio sretan čovjek, ali trenutaka sreće se, nakon razvoda, u podstanarstvu i u kroničnoj spisateljskoj i financijskoj krizi tog priznatog pisca, nalazilo, a onda su i u te trenutke počeli uskakati ni manje ni više nego likovi iz njegovih priča sa zahtjevom da ih dovrši, da ih pomakne iz stanja u kojemu ih je ostavio. Da opet piše, a baš to mu je, i kao bivšem novinaru, bilo najdalje, dijelom i zbog mučnog općeg urušavanja svih standarda profesije.
Vrlo skoro će Zvonko morati potražiti pomoć psihijatra, jer su statusi zbilje i fikcije nepovratno prepleteni, a njegovi likovi mijenjati taktike ne bi li ga pomaknuli iz rezignacije − zbog sebe, ne zbog njega – što znači da će epidemijski početi naseljavati snove Zvonku bliskih ljudi. Time je njegova odgovornost prema pisanju i riječima općenito naglo porasla i suočila ga s teško razrješivom situacijom. Od njega se očekuje zadnja ruka, dovršavanje i zaokruživanje i njih i sebe, posao za mnoge.
Zadnja ruka, novi roman Renata Baretića, propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču i njezinu emotivnu popudbinu u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju. Baretićeva već legendarna vještina jednostavnog pripovijedanja zahtjevnih tema, gradnja čitatelju bliskih i psihološki složenih likova, briljantnih dijaloga i jezičnih proigravanja te kratkih pasova ovim je romanom otvorila nove beskonačnosti.“ - Kruno Lokotar
Biblioteka: Verbarij
Urednik: Kruno Lokotar
Godina izdanja: listopad 2021.
ISBN: 978-953-259-345-7
Broj stranica: 288
Cijena: 149,00 kn
Evelio Rosero: Vojske
O AUTORU:
Evelio Rosero (Bogota, 1958.) nagrađivani je i internacionalno priznati kolumbijski književnik. Studirao je komunikacijske znanosti na Sveučilištu Externado u Kolumbiji. Za svoj je književni rad primio nagrade „II Pedro Gómez Valderrama Prize“ za najbolji kolumbijski roman objavljen između 1988. i 1992., i Nacionalnu nagradu za književnost u Kolumbiji 2006. Za roman Vojske, objavljen izvorno 2007. godine, primio je nagradu „Tusquets Editores Prize“ u Španjolskoj, nagradu „Independent Foreign Fiction Prize“ u Ujedinjenom Kraljevstvu i nagradu „ALOA Prize“ u Danskoj.
Plodan je autor i napisao je mnogo romana, od kojih se ističu Los Almuerzos (2009), La carroza de Bolivar (2012), za koji je ovjenčan Nacionalnom nagradom za roman u Kolumbiji 2014., i Toño Ciruelo (2017), koji ga je potvrdio kao pravog majstora pera. Živi i radi u Bogoti.
O ROMANU:
Umirovljeni profesor Ismael Pasos i njegova supruga Otilia žive skromno u naizgled idiličnom kolumbijskom selu San José. Čini se da paru jedini problem predstavlja senzualna susjeda Geraldina, koja se u svome prostranom i svijetlom dvorištu sunča naga, a Ismael je, na Otilijino negodovanje, potajice promatra. Privid idile brzo se urušava kad u selu počnu nestajati ljudi, a topao žamor biva zamijenjen sve češćim pucnjevima, eksplozijama i vriskovima. Napadi uskoro postaju žešći, a u kaotičnom razvoju događaja stari Ismael odjednom više ne pronalazi svoju Otiliju. I dok preživjeli bježe od potpune devastacije, profesor odlučuje ostati, riskirajući i ono malo života što mu je ostalo.
U romanu koji ga je proslavio i izvan španjolskog govornog područja jedan od najcjenjenijih suvremenih kolumbijskih pisaca Evelio Rosero obrušava se na divlje i teško objašnjive sukobe unutar kolumbijskog društva čije razorne posljedice najviše osjećaju oni nevini. Pripovijedajući zapanjujućim tempom, i formalno i sadržajno, on oblikuje zajednicu koja živi svjesna nasilja, jer s njime se saživjela, ali ni takva ne može izdržati intenzitet kojim je pogođena.
„Ako se itko pitao živi li kolumbijski roman nakon magičnog realizma, ovo je dokaz nevjerojatne književne moći te zemlje.“ - The Independent
Urednik: Hrvoje Kovač
Prevela sa španjolskog: Duška Gerić Koren
Godina izdanja: listopad 2021.
ISBN: 978-953-259-348-8
Broj stranica: 184
Cijena: 149,00 kn
Članak pripremila: Tonkica Palonkica
https://www.instagram.com/tonkicapalonkicacitalica/
Add comment
Comments