Noviteti u izdanju Vuković&Runjić za dugo, toplo ljeto

Published on 23 June 2022 at 14:30

Pet nas novih naslova čeka ovo ljeto što nam ih nude iz naklade Vuković&Runjić. Brojka koja daje naslutiti kako će svatko ovdje pronaći nešto za sebe. Mi vam donosimo informacije o autorima, prevoditeljima, o svakom naslovu u nastavku...

Kada više ne razumijemo svijet - Benjamín Labatut

 

O AUTORU:
Čileanac Benjamín Labatut, rođen u Rotterdamu 1980., djetinjstvo je proveo u Den Haagu, Buenos Airesu i Limi, a od četrnaeste godine živi u Santiagu. Debitantsku zbirku pripovijedaka Antarktika počinje ovdje objavio je u Meksiku i ondje osvojio nagradu Caza de Letras za godinu 2009., dok će za istu zbirku u Čileu 2013. primiti Nagradu grada Santiaga. U Nakon svjetla (2016.) nudi žanrovski intrigantan niz znanstvenih, filozofskih i povijesnih bilježaka o praznini. Labatutova treća knjiga Kada više ne razumijemo svijet (2020.), prevedena na više od dvadeset jezika, autoru je donijela svjetski uspjeh i nominaciju za međunarodnu nagradu Booker 2021.

 

O PREVODITELJU:
Dinko Telećan (Zagreb, 1974.), prevodi s engleskog i španjolskog jezika. Pored deset autorskih, dosad objavio više od sedamdeset knjiga u prijevodu. Za prijevod Zlatne grane J. G. Frazera nagrađen je 2003. godišnjom nagradom Društva hrvatskih književnih prevodilaca, a nagradu “Josip Tabak” istoga društva dobio je i 2014. za prijevod knjige Pjesme: moj izbor Roberta Gravesa. Godine 2017. dobio je nagradu “Iso Velikanović” za prijevod Gravesove Bijele božice. Na Sajmu knjiga u Sarajevu 2006. nagrađen za najbolji nefikcionalni prijevod godine (Slavoj Žižek, Škakljivi subjekt).

O ROMANU:
Nominiran za međunarodnu nagradu Booker 2021., roman-esej Kada više ne razumijemo svijet prati tanku i vratolomno zavojitu granicu između genijalnosti i ludila: u četiri poglavlja romansiranih životopisa slavnih novodobnih znanstvenika ispisuje zastrašujuću poučnu priču o dvosjeklom maču znanstvenih otkrića. Fritz Haber, Werner Heisenberg, Alexander Grothendieck i Erwin Schrödinger opčinit će nas kao strastveni pioniri i ekshibicionistički sanjari: navijat ćemo za njihove heureke i slavodobitne epifanije, ali se i zamisliti nad etičkim nedostacima, duševnim poklek- nućima i narcizmom velikana matematike i fizike.

Kroz niz raskošnih živih slika, Benjamín Labatut virtuozno raspliće klupko poveznica i nevjerojatnom lakoćom ispisuje povijest europske znanosti dvadesetog stoljeća, koja se razvijala pod utjecajem svjetskih ratova, ali je i sama na njih umnogome utjecala. Kronika nenadmašenih intelektualnih uzleta, koji su svijet u gotovo jednakoj mjeri unaprijedili i gurnuli u kaos, Kada više ne razumijemo svijet je književni biser o ljudskoj ekscentričnosti i strahovitoj moći znanosti.

 

Kada više ne razumijemo svijet tka mrežu spona između utemeljitelja kvantne mehanike i zala dvaju svjetskih ratova… Labatut je napisao distopijski roman-esej čija se radnja ne zbiva u budućnosti, nego u sadašnjem vremenu.“ —John Banville, Guardian

Kroz vješto povezane životne priče najvećih umova dvadesetog stoljeća, Labatut istražuje ekstazu i agoniju prijelomnih znanstvenih otkrića… Nevjerojatan spoj fikcije i eseja.“ —New York Times, o deset najboljih knjiga 2021.

Čitatelju ucijepi prijeku potrebu da pročita sve što će Labatut ikad napisati, i to što prije.“ —La Tercera, Čile

Godinama nisam pročitao ništa tako začudno i originalno kao što je ova knjiga Benjamína Labatuta. Dok lebdi između pripovijesti i eseja, vala i čestice, u prikaz suvremene matematike i fizike unosi jezu kakva odlikuje vrhunske priče strave.“ — Philip Pullman, knjige godine 2021. po izboru časopisa New Statesman


Preveo sa španjolskoga: Dinko Telećan
ISBN: 978-953-286-303-1
Broj stranica: 176
Uvez: meki s klapnama
Cijena: 129 kn

Prerušena povijest - Xi Chuan

 

O AUTORU:

Xi Chuan pjesnik, esejist, prevodilac, predavač, ali ponad svega pjesnik, i to jedan od najvažnijih i najutjecajnijih među živućima u Kini, rođen je 1963. u gradu Xuzhou, u istočnoj kineskoj provinciji Jiangsu, pod imenom Liu Jun. Odrastao je u Pekingu, gdje živi i radi i danas. Diplomirao je na Odsjeku za anglistiku na Pekinškom sveučilištu, a u to doba sebi je i nadjenuo ime pod kojim je znan kao autor, u prijevodu: “Zapadna rijeka”. Niz godina bio je profesor književnosti i glavni knjižničar na Središnjoj akademiji lijepih umjetnosti, a danas je profesor u Međunarodnom spisateljskom centru u sklopu Pekinškoga pedagoškog sveučilišta.

U međuvremenu je bio pokretač i urednik raznih časopisa, glumio u jednom avangardnom filmu (Jia Zhangke, Platforma), objavljivao prijevode Ezre Pounda, Jorgea Luisa Borgesa, Czesława Miłosza, Olava Haugea, Garyja Snydera i drugih, predavao na raznim svjetskim sveučilištima, putovao po Aziji, Evropi i Americi.

Na pjesničkoj sceni pojavio se sredinom osamdesetih godina, kao pripadnik naraštaja koji je uslijedio nakon tzv. “maglovitih” ili “neproničnih” (menglong) pjesnika koji su obilježili razdoblje nakon Kulturne revolucije i čiji je novi, na suvremenu zapadnu poeziju oslonjen imaginarij, bio povezan s manje ili više izričitim protestom protiv diktature Komunističke partije.

Rano pak Xi Chuanovo pjesništvo krajnje je suptilna, gustom metaforikom nabijena lirika koja zrcali stanovitu vjeru u univerzalnu, bezvremenu i vizionarsku poésie pure, poezija krajolika i u isti mah apstraktne urbanosti, poezija kao uzvišeno, bezmalo religiozno iskustvo: “krilata životinja”.

A onda je došla 1989., vrijeme kresanja krila, teška godina za mlade intelektualce u Kini, a napose za Xi Chuana, sudionika krvavo ugušenog pokreta za radnička prava i građanske slobode, čiji je prijatelj i pjesnički srodnik Haizi, najglasovitiji kineski pjesnik modernog doba, iste godine legao na željezničku prugu u Shanhaiguanu i sačekao jureći vlak u dobi od samo dvadeset pet godina. (Xi Chuan će njegovu čudesno obimnu pjesničku ostavštinu kasnije priređivati za objavljivanje.) Dva mjeseca poslije, koji dan prije nego što će se tenkovi zakotrljati trgom Tiananmen, preminuo im je tek nešto stariji zajednički prijatelj i također važan pjesnik Luo Yihe.

Ništa više nakon toga nije bilo isto, pa ni Xi Chuanova poezija: premda i dalje, kako sam kaže, povremeno piše “dobre pjesme”, modernističku liriku odmijenile su refleksivne, počesto opširne pjesme u prozi ili lirski eseji (sâm je iznjedrio kovanicu “poeseji”) koji dovode u međuigru kinesku tradiciju i suvremeni zapadni kanon, nerijetko na rubu satire, satkani od paradoksa, prepuni povijesnih, književnih i filozofijskih referenci.

Ponajbolji je primjer takve forme i takvog sadržaja ciklus Orlove besjede, svojevrsna ironično-svečana, u suvremeni ambijent smještena verzija Konfucijevih Analekta, čiji se muzikalni aforizmi čas vinu u eteričnu enigmu, čas se pak stropoštaju u grotesku, a sve to u jeziku koji iz arhaičnog idioma prelazi u uličnu šatru i natrag.

U ovom smo izboru nastojali predstaviti obje faze njegova stvaralaštva, ne dajući nužno prednost nijednoj od njih, s tim da je trodijelna razdioba knjige kronološka: prvi dio pokriva mladenačku “čistu” liriku, drugi Xi Chuanovo stvaralaštvo nakon “zaokreta”, a treći predstavlja ovomilenijski opus, dakle zahvaća dosad najširi vremenski raspon te nastoji pružiti sliku o tome kako pjesnik misli i piše u svojoj “zreloj” fazi, sve do nekoliko sastava na sasvim aktualne teme.

Xi Chuan dobitnik je Nacionalne nagrade Lu Xun za književnost (2001.). Šangajski Oriental Morning Post proglasio ga je osobom desetljeća (2001. – 2011.) u kineskoj kulturi. Jedan je od dobitnika Međunarodnog natječaja za najbolji esej u Weimaru (1999.), dobitnik švedske nagrade Cikada (2018.), Tokijske pjesničke nagrade (2018.) i mnogih drugih.

 

Preveo s kineskoga: Dinko Telećan
ISBN: 978-953-286-308-6
Broj stranica: 112
Uvez: meki
Cijena: 99 kn

Gore uma - Robert Macfarlane

 

O AUTORU:
Robert Macfarlane (1976.) autor je niza bestselera o krajoliku, prirodi, ljudima i mjestima. Pjesnik, polivalentan umjetnik i zaljubljenik u jezik, prirodoslovac i putopisac, prevođen je na mnoge jezike i nagrađivan diljem svijeta, a knjige su mu doživjele brojne filmske, televizijske, kazališne i radijske adaptacije. Godine 2017. primio je Nagradu E. M. Forster Američke akademije umjetnosti i književnosti. Njegovo Podzemstvo (2019.) jedna je od stotinu najboljih knjiga 21. stoljeća prema izboru britanskog Guardiana.

 

O ROMANU:
Gore uma pripovijedaju o ljudskoj očaranosti planinama, postavljajući pitanje zašto neke ljude, uključujući i samog autora, one privlače unatoč očitim opasnostima. Ova knjiga istražuje neodoljivu, katkad i smrtonosnu moć strmih predjela nad ljudskom maštom, razotkrivajući kako su zagonetke najviših vrhunaca obuzele maštu zapadnjaka te i dandanas nemilice privlače horde pustolova na najopasnije obronke svijeta.

Od predodžbi o planinama kao nepristupačnim prebivalištima zmajeva, preko romantičarskih ushita Jean-Jacquesa Rousseaua i lorda Byrona, do pogibije Georgea Malloryja na Mount Everestu, Robert Macfarlane priče o legendarnim usponima spreže sa živopisnim opisima vlastitih otiskivanja u divlje, visoke predjele.

 

Nastavljajući se na ono najbolje u tradiciji zapadne književne esejistike i poetske proze, Robert Macfarlane spaja egzaktno i lirsko, znanstveno i pjesničko, slobodno i virtuozno mijenjajući žanrove, sfere i registre, pokazujući kako zapadni um iliti duh u sprezi s pripadnim mu srcem u stvari ‘proizvodi’ planinu i kroz povijest joj upisuje značenja. Da bi istražio historijat te proizvodnje, Macfarlane poseže za književnošću, ponajprije pjesništvom, ali i za geologijom, likovnom umjetnošću, povijesnim arhivima i uspomenama na vlastita neposredna iskustva, sve u želji da dokuči što ga je to još u ranoj mladosti privuklo planinama, tim, ‘neutralno’ gledajući, proizvoljno nastalim ispupčenjima na zemljinoj površini, i godinama ga navodilo da među njima zamalo ostavi kosti. I sve to čini stilom vrhunskog pisca.” —Dinko Telećan

Mnogo je knjiga o planinarenju i planinama, ali malo je koja ovako vrtoglava.” —The Times


Preveo s engleskoga: Dinko Telećan
ISBN: 978-953-286-277-5
Broj stranica: 312 str
Uvez: meki
Cijena: 149 kn

Mjesec od papira • Treća avantura Vladimira i Matilde
- Milana Vuković Runjić

 

O AUTORICI:
Milana Vuković Runjić rođena je 1970. u Zagrebu. Od djetinjstva se bavi izmišljanjem priča te postaje najmlađim članom Društva hrvatskih književnika davne 1994. Dosad je objavila tridesetak knjiga: romana, zbirki poezije i eseja. Pisala je kolumne u časopisima i novinama, domaćim i svjetskim. Za svoj je rad 2016. dobila Nagradu Grada Zagreba. Ovo je njezina treća knjiga za djecu, nastala iz priča koje i dalje priča svojoj kćeri Antoniji prije spavanja.

 

O ILUSTRATORICI:
Vendi Vernić rođena je 1991. u Zagrebu. Djeluje kao ilustratorica, dizajnerica i likovna umjetnica. Dobitnica je “IX International Award for Illustration Bologna Children’s Book Fair – Fundación SM” (Bologna Children’s Book Fair, 2018.) za samoiniciranu seriju ilustracija prema priči Krokodil F. M. Dostojevskog. Nagrađena je na International Festival of Book Illustration MORS u Moskvi 2017. te je dobitnica dvaju priznanja na Notte di Fiaba Illustration Contest (Riva di Garda, Italija). Diplomski studij grafike završila je 2015. u klasi prof. Svjetlana Junakovića, diplomiravši s pohvalom Magna cum Laude. Dobitnica je nagrade “Grigor vitez” 2020. godine za ilustracije za djecu starije dobi iz knjige Daniila Harmsa Sedam mačaka.

 

O ROMANU:
Tajanstveni cirkusanti obilaze kuće u našoj ulici. Sigurno su opasni. Prati ih kokoš Galateja koja pjeva operne arije. Antonijina baka mogla bi se loše provesti s njima. Na nebu je još jedan Mjesec, onaj od papira. Tko živi na njemu i kakve on veze ima s velikim cirkusom iz davnina? Tko je napisao čarobnjačku verziju Pinokija u kojoj se lutak nastavlja zabavljati u cirkusu sa zlim dječacima umjesto da se vrati u školu? I kako sve to ispraviti? Uh, kakav kompliciran zaplet! Ali, nije tako strašno kako se čini.

Čarobnjaci, čarobni ljudi, vještice, vještci, mudri Starac iz šume te obični i normalni ljudi, pa čak i jedan zmaj, našli su se među koricama iste priče u kojoj će se poput karata pomiješati različite dimenzije – vidljive i nevidljive, podzemne i nebeske, a da bi se pobijedio prijeteći kaos, bit će potrebna – pjesma. Doduše, platana će iz vrta na zapadnom izlazu iz grada poput rakete poletjeti u svemir, ali znamo da je u mašti sve moguće!

Nove su to zgode poznatih nam junakinja i junaka, Vladimira i Matilde, Vesne, Mora, Morane, Antonije, njezinih mame i bake, koje će vas uvući u svoj svijet od prvog do zadnjeg retka, a možda vas čak namamiti da i sami postanete junakom. Jer čarolija drijema u svakome od nas, treba je samo potaknuti.

 

ISBN: 978-953-286-309-3
Broj stranica: 160 str
Uvez: meki s klapnama
60 ilustracija u boji
Cijena: 129 kn

Čovjek koji je sve vidio - Deborah Levy

 

O AUTORICI:
Deborah Levy (1959.) britanska je prozaistica, dramatičarka i pjesnikinja. Izvorno je mahom pisala za kazalište – njezine je komade izvodio Royal Shakespeare Company – no zatim se usredotočuje na pripovjednu prozu. U njezinu se bogatu opusu ističu romani nominirani za prestižnu nagradu Booker: Kući plivajući (2011.), Vruće mlijeko (2016.) i Čovjek koji je sve vidio (2019.), kao i inovativna memoarska trilogija žive autobiografije o pisanju, rodnoj politici i filozofiji: Stvari koje ne želim znati (2018.), Životni troškovi (2019.) i Nekretnine (2021.).

 

O PREVODITELJICI:
Vlatka Valentić rođena je 1972. u Zagrebu. Bavi se književnim prevođenjem s francuskog i engleskog jezika. Dvostruka je dobitnica godišnje nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca “Josip Tabak” za prijevode romana Vila karabinka Daniela Pennaca (Sysprint, 2001.) i Rijeka dima Amitava Ghosha (Vuković & Runjić, 2018.). Godišnju nagradu Ministarstva kulture RH za književni prijevod “Iso Velikanović” primila je 2022. za prijevod djela Godine Annie Ernaux (OceanMore, 2021.).

 

O ROMANU:
Jedna od knjiga godine 2019. prema izboru niza američkih i britanskih publikacija, nominiran za nagradu Booker, Čovjek koji je sve vidio bavi se paralelama između povijesti i emocionalne stvarnosti: velik historijski događaj – pad Berlinskog zida – i trivijalno osobni čovjekov prelazak preko ulice dobivaju isti simbolički naboj.

Dvostruka, napukla priča britanskog povjesničara Saula Adlera smještena u Istočni Berlin 1988. uoči ujedinjenja Njemačke i breksitski London 2016., obilježena prometnom nesrećom na pješačkom prijelazu u Abbey Roadu, doista je priča o čovjeku koji je sve vidio, ništa nije razumio, a kroz fizičku je traumu potisnuo najbolnije istine iz vlastitog života.

Ova virtuozna meditacija o totalitarizmu i narcizmu, o umjetnicima i muzama, o tjelesnoj ljepoti i starenju, nova je vrsta romana-svijeta: roman litote, diskretnog tehničkog majstorstva i pjesničke prisnosti s čitateljem – krzmavo, ali prijeko potrebno istraživanje nespoznatljivoga.

 

Čitatelj mora zastati od ljepote.“ —Independent

Piše pametno, ide do krvi, i ne igra ni po čijim pravilima.“ —Evening Standard

U kritici totalitarizma – od države preko obitelji do muškog pogleda – Levy rasprskava konvencionalno pripovijedanje i istražuje mjesto i krivnju pojedinca u povijesti.“ — Guardian

Ovaj čarobni, grozničavi romaneskni san već samim tehničkim majstorstvom za glavu i pol šije sve ostale kandidate za Bookera.“ —Daily Telegraph

Eliptičan, neuhvatljiv i beskrajno poticajan, roman Čovjek koji je sve vidio briljantno je konstruirana slagalica značenja: kad ga dočitamo, moramo se zapitati koliko uopće možemo istinski znati.“ —Washington Post

Romani Debore Levy malena su, minuciozna remek-djela intarzije. Čovjek koji je sve vidio vjerojatno je najdomišljatije među njima. No očito je da Levy ne zanima puka domišljatost, nego ljudskost. Ta je zagonetka dovoljno velika, opetovano nam dokazuje autorica dok nas muči tajnama i poveznicama koje kao da lebde na rubu čitateljevoga vidnog polja. Malo koji pisac, primjerice, zna tako moćno dočarati tugu… Velike ideje potmulo padaju na stranicu kao jabuke na vrtnu strehu, no mi ih jedva čujemo. Deborah Levy nas tjera da slušamo krhak ritam srca koje se slama.“ —Wall Street Journal

 

ISBN: 978-953-286-312-3
Broj stranica: 224 str
Uvez: meki s klapnama
Cijena: 129 kn

 

Članak pripremilaTonkica Palonkica
https://www.instagram.com/tonkicapalonkicacitalica/


«   »

Add comment

Comments

There are no comments yet.