Ovdje imamo prvi krimiroman iskusna filmskog režisera i scenarista Davora Žmegača, imamo i roman koji gotovo da je književna studija života samog, tu je i jedan neobičan niz svjedočanstava pojedinaca čiji je jedini smisao postojanja njihov posao i jednu surovo istinitu prozu o svim onim tihim i nevidljivim ženama, sudionicama rata izvan bojišnice.
U prodaji je i drugo izdanje romana „Čovjek koji je volio pse“ Leonarda Padure. O svakom romanu više možete doznati u članku.
Crvotočina - Davor Žmegač
O AUTORU:
Davor Žmegač (Zagreb, 1955.) filmski je redatelj i scenarist, autor šest kratkih igranih filmova, četiri dugometražna igrana filma i tri TV serije, među ostalima Utočišta (1988., Specijalna nagrada žirija, Bilbao), Zlatne godine (1993., Zlatna arena za režiju, Pula), Putovanje tamnom polutkom (1995., službeni program festivala u Montrealu), Prezimiti u Riju (2002., četiri Zlatne arene, Pula), Tužni bogataš (2008., Nagrada hrvatskog glumišta za režiju TV serije), Zabranjeno smijanje (2012.), Tin: 30 godina putovanja (2017.).
Redoviti je profesor scenarija (Filmsko pismo) na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje od 1998. god. Član je Društva hrvatskih filmskih redatelja. Roman Crvotočina prvi mu je objavljeni prozni tekst.
O KNJIZI:
„Leš predsjedničkoga kandidata Viktora Radana, zatučenog tupim predmetom i sa slikom Ante Pavelića pričvršćenom pribadačom na majicu, nađen je u Ljetnom kinu Tuškanac, što nužno alarmira i javnost i policiju, a po privatnoj narudžbi udovice Radan i bivšeg policajca, danas privatnog detektiva sumnjive reputacije, Tibora Dombaja.
Tiborovoj grupici agenata priključit će se i street-art umjetnica, njegova bipolarna kći Kaja, koja bi voljela biti Lisbeth Salander i koja će tijekom svoje neortodoksno vođene istrage ostvariti neočekivano žensko prijateljstvo. Kada se pojavi još jedan leš označen poglavnikovom sličicom, široka se istraga počinje sužavati i svi putovi vode u crvotočinu koja spaja vremena i ljude, osumnjičene i žrtve, fragmente domaće filmske povijesti i montažere života.
Prvi krimiroman iskusna filmskog režisera i scenarista Davora Žmegača Crvotočina pokazuje složenost svijeta, njegovih privida koji se mogu mjeriti s filmskima, otvara niz moralnih pitanja, od onih o pasivnosti u doba velikog zla do pitanja o nasljeđivanju krivnje i dosezima osvete. Ovo je roman koji se čita u slow motionu, a vuče vas na fast forward.“ - Kruno Lokotar
Biblioteka: Verbarij
Urednik: Kruno Lokotar
ISBN: 978-953-259-423-2
Broj stranica: 400
Cijena: 21,90 eura / 165,01 kn
Detalji - Ia Genberg
O AUTORICI:
Ia Genberg (Stockholm, 1967.) karijeru je započela kao novinarka, a u književnosti je debitirala 2012. romanom Söta fredag. Otad je objavila roman Sent farväl (2013.), zbirku priča Klen tröst och fyra andra berättelser om pengar (2019.) i, na kraju, roman Detalji (2022.).
Iako su joj sva djela kritički pohvaljena, a čitateljski dočekana s oduševljenjem, s posljednjim je postigla najveći uspjeh. Roman je 2022. godine ovjenčan najvažnijom švedskom književnom nagradom August, a 2023. i nagradom Aftonbladet. S pravima prodanima u tridesetak zemalja, Genbergini Detalji putuju diljem svijeta i žive na mnogim jezicima.
O KNJIZI:
Žena u vrućici poseže za jednim romanom da bi na prvim stranicama pronašla posvetu iz mladosti. Tekst što je pred njom odmah, kao eho prošlosti, otvara snolik put dohvaćanja sasvim sitnih detalja iz memorije, razasuta mozaika bliskih odnosa. Groznica traje, bujica navire, a konture četvero ljudi – Johanne, Niki, Alejandra i Birgitte – polako se izoštravaju u suptilnoj kompleksnosti, postajući tako emocionalna čvorišta čitava jednog vijeka, obilježena i pronalaskom i gubicima.
Prestižnim švedskim Augustom nagrađen roman Detalji gotovo da je književna studija života samog. U maniri velikih kanonskih književnica, Ia Genberg poseže za svakodnevnim kad traži smisao, za prošlošću kad razabire sadašnjost, a za slojevitim kada oblikuje jednostavno. Svaki od književnih portreta koje u romanu prikazuje riznica je za sebe, a onda i štivo nad kojim se dugo promišlja što to, zapravo, u životu vrijedi.
IZ MEDIJA:
„Svaki portret postaje lirska enciklopedija koja obuhvaća ljudski život. Svakodnevni događaji prikazani su u svoj svojoj složenosti, s egzistencijalnim, pa i političkim dimenzijama.“ - Aftonbladet, Švedska
„Dirljiv i značajan spoj elegije, memoara i životnih promišljanja. (…) Nešto je vrlo luminozno u Genberginu pogledu i prozi.“ - La Vanguardia, Španjolska
„Odmah spočetka možemo vidjeti mirnu i meku eleganciju Genbergina stila: elokventnost nikada ne pada u manirizam, već tjera misao naprijed, s preciznošću i osjetljivošću.“ - Morgenbladet, Norveška
„Ia Genberg piše o čežnji, gubitku i prolaznosti u romanu ispripovijedanom meditativnim djelićima izgubljenih prijateljstava.“ - Weekendavisen, Danska
„…trijumf posuđivanja jezika i dubokoumnosti zapažanjima svakodnevnog života.“ - Literary Hub, SAD
Urednik: Hrvoje Kovač
Prevela sa švedskog: Sara Profeta
ISBN: 978-953-259-424-9
Broj stranica: 136
Cijena: 17,90 eura / 134,87 kn
Zaposlenici - Olga Ravn
O AUTORICI:
Olga Ravn (1986.) danska je pjesnikinja i prozaistica. Njezina debitantska zbirka poezije Jeg æder mig selv som lyng odmah je dobila hvalospjeve kritike. U suradnji s danskim izdavačem Gyldendalom uredila je izbor iz tekstova Tove Ditlevsen. Godine 2014. izdala je zbirku pjesama Mean Girl.
Prvi njezin roman, Celestine, izašao je 2015. godine, no najveći je uspjeh postigla romanom Zaposlenici, objavljenim 2018. godine. Djelo je ovjenčano hvalospjevima kritike, što dokazuju i priznanja: 2021. godine dospjelo je u finale nagrade „Booker International“, a 2022. u uži izbor ugledne nagrade „Ursula K. Le Guin“ i širi izbor „National Book Awarda“ za najbolju prevedenu knjigu. Sljedeći roman, Mit arbejde, izdala je 2020. godine.
O KNJIZI:
Zemlja je izgubljena. Brod postaje mjesto na kojem ljudi i humanoidi žive i proizvode luksuznu robu za veliku i anonimnu tvrtku. No neobični predmeti pronađeni na obližnjem planetu u njima počinju buditi bolna sjećanja na izgubljene obitelji, ljubav i život na matičnom planetu. U humanoidima se, pak, bude ljudski osjećaji… Odbor tvrtke dolazi ispitati situaciju i utvrditi jedinu važnu stvar: opada li produktivnost zaposlenika? I je li na pomolu revolucija?
Roman finalistice „Booker Internationala“ Olge Ravn neobičan je niz svjedočanstava pojedinaca čiji je jedini smisao postojanja njihov posao. Mameći nas na čitanje kolažiranjem različitih sudbina, Ravn rasijeca samu srž kapitalizma koji u svom najgorem obliku uništava ljudskost i empatiju. Koketiranje sa SF-om, pak, tek je izlika za razmatranje stanja čovjeka u suvremenome svijetu i jedne od mogućih vizija budućnosti. Obasut pohvalama kritike i preveden na mnogobrojne jezike, roman Zaposlenici kratko je štivo za dugo promišljanje.
IZ MEDIJA:
„Ravn traži od nas da zamislimo budućnost u kojoj će strojevi, a ne ljudi koji ih stvaraju i održavaju, voditi radničku revoluciju.“ - Lauren Nelson, Los Angeles Review of Books
„Ovaj prekrasni, dirljivi roman čija se radnja odigrava na radnome mjestu (…) naizmjence je topao i hladan, duhovit i namjerno prozaičan; sposoban izazvati osjećaj egzistencijalnog užasa u jednome trenu, a zatim svakodnevne ugode i intimne tuge u sljedećem. U varljivo jednostavnoj prozi (…) postavlja velika pitanja o osjećaju i prirodi čovječanstva. I o tome što bi mogla biti sreća.“ - Žiri nagrade „Booker International“
„Suzdržano, satirično i s patosom, Olga Ravn oblikovala je meditaciju o korporativnom jeziku, o kasnokapitalističkom radnom mjestu i o tome što znači biti čovjek; biti osjećajan; posjedovati dušu.” - Žiri nagrade „Ursula K. Le Guin“
„(…) prosvjed protiv egzistencije koju definira logika rada i produktivnosti.“ – Information
„Kompaktni roman Olge Ravn na istoj je liniji s djelima kao što su Ona Spikea Jonzeja, Klara i sunce Kazua Ishigura i Autonomous Annalee Newitz ...“ - Jessica Loudis, The Nation
„Priča rastuće napetosti.“ - Richard Lea, The Times Literary Supplement
Urednica: Petra Gverić
Preveo s danskog: Edin Badić
ISBN: 978-953-259-421-8
Broj stranica: 160
Cijena: 18,90 eura / 142,40 kn
Rekla je da se ne kaje - Tommi Kinnunen
O AUTORU:
Tommi Kinnunen (Kuusam, 1973.) suvremeni je finski pisac. Njegov debitantski roman Na križanju četiriju cesta (2014.) doživio je neočekivani uspjeh i brojne nagrade, a uspješno je adaptiran u kazališnu predstavu i operu. Njegov drugi roman, Lopotti (2016.), dospio je u uži izbor za prestižnu nagradu „Finlandia“.
Publika je toliko nestrpljivo očekivala njegovu treću knjigu, Pintti, da je postala hit i prije samoga objavljivanja 2018. godine. Roman Rekla je da se ne kaje, izdan 2020. godine, osvojio je dvije važne finske nagrade – „Minna Canth“ i „Suomalainen Kirjakauppa“ te se našao u užem izboru za nagradu „Finlandia“. Ljubimac publike, kojega nazivaju i finskom Elenom Ferrante, u Finskoj je toliko čitan da naklade njegovih knjiga rastu i do nevjerojatnih 150 000 primjeraka. Živi u Finskoj i radi kao profesor finskoga jezika i književnosti.
O KNJIZI:
Stotinama kilometara dug povratak kući bit će dramatično i mukotrpno iskustvo za pet žena koje su puštene iz norveškog zarobljeničkog logora u proljeće 1945. Bez prikladne obuće i hrane, obrijanih glava koje su znamen i kazna za suradnju s nacistima, s teretom vlastitih misli o odlukama koje su onomad donijele, one pješače svojim domovima kroz spaljenu i ratom uništenu Laponiju.
Uz strepnju o neizvjesnoj budućnosti koja ih čeka, a koja neprestano tinja u njihovim glavama, ove će odvažne pješakinje razviti nevjerojatno međusobno razumijevanje i solidarnost. No hoće li to biti dovoljno da ožiljci nestanu, da se razlozi njihovih odluka razvodne i da sve one prevladaju strahove koji ih obuzimaju zbog povratka?
Nakon „Na križanju četiriju cesta“, novi roman Tommija Kinnunena, „Rekla je da se ne kaje“, surovo je istinita proza o svim onim tihim i nevidljivim ženama, sudionicama rata izvan bojišnice. Riječ je dirljivoj posveti ženskoj odlučnosti i nevjerojatnoj hrabrosti i snazi ljudskog duha u turobnim vremenima, a njihovo je pješačenje emotivno putovanje u mračne dubine dvojbenih odluka koje su ih zauvijek obilježile.
IZ MEDIJA:
„Neki marširaju iz rata kao heroji, drugima je oduzeto dostojanstvo. Ovaj roman, smješten u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, nudi još jedan prikaz beznadnog razdoblja obnove u Finskoj, u kojem su se nade i snovi srušili. Drugačija vrsta putopisnog romana Tommija Kinnunena dugo će ostati u umovima čitatelja, ostavljajući dirljivu sliku.“ - Povjerenstvo nagrade „Finlandia“
„Kao pisac, često mijenja perspektivu, što rezultira višedimenzionalnom pričom. Njegovi ženski likovi nisu ni kriminalke ni svetice – a njihove priče svakako nisu opresivno moralizirajuće…“ - Johanna Suominen, Etelä-Suomen Sanomat
„Ovo je knjiga o tome što rat učini osobi. Kinnunen piše za sva osjetila: čitatelj miriše zadimljene ruševine i kuša rijetku juhu, osjeća ženski užas, bol i nadu…“ - Suvi Kerttula, Ilta Sanomat
„Ova se knjiga preporučuje svima koje zanima (Laponski) rat, a posebno poslijeratno razdoblje, kao i svakome koga zanima kako je rat u konačnici utjecao na Fince. Iako je na kraju završio, patnje naroda nipošto nisu bile gotove.“ - Kirsti Vuorela, Länsi-Savo
„Ponovno, Tommi Kinnunen daje prostor onima bez glasa. Ovog puta obrušava se na temu zaogrnutu stidom i šutnjom.“ - Miia Gustafsson, Yle
Urednica: Nermina Husković
Preveo s finskog: Boris Vidović
ISBN: 978-953-259-422-5
Broj stranica: 256
Cijena: 21,90 eura / 165,01 kn
Čovjek koji je volio pse - Leonardo Padura
O AUTORU:
Leonardo Padura Fuentes (Havana, 1955.) najpoznatiji je i najnagrađivaniji živući kubanski književnik. Diplomirao je španjolski jezik i književnost na Sveučilištu u Havani i radio kao scenarist, novinar i kritičar. Njegova serija kriminalističkih romana prevedena je na više od dvadeset jezika i nagrađena prestižnim nagradama „Cafe Gijon“, „Hammett“ za najbolji kriminalistički roman, "Prix des Amériques insulaires" u Francuskoj, „Brigada 21“ za najbolji roman godine, „Cuban Critics“, „National Prize“ za roman i „Raymond Chandler“.
Njegov roman „Čovjek koji je volio pse“ (2009.) kritika je proglasila remek-djelom, a nagrađen je s čak pet nagrada (poput „Francesco Gelmi di Caporiacco“, „Prix Initiales“, i „Critic’s Prize“). Osim toga, dvaput je dobio nagradu za cjelokupni opus, „Cuban National Prize for Literature“ te nagradu „Princess of Asturias“, jednu od najvažnijih nagrada u Španjolskoj. Živi i radi na Kubi.
O ROMANU:
Jedan od najbrutalnijih atentata dvadesetoga stoljeća ubojstvo je ideologa komunističke revolucije, Lava Trockog. Smrt ga je snašla u Meksiku 1940.; po nalogu ruske vrhuške, ubio ga je španjolski komunist Ramón Mercader. Ovaj monumentalni povijesni i psihološki triler rasvjetljava taj događaj iz perspektive ubojice, ubijenog i slučajnog prolaznika Ivána Cárdenasa. 1977. godine u šetnji havanskom plažom Iván susreće stranca u društvu dvaju borzoja.
Muškarce poveže ljubav prema plemenitim ruskim hrtovima, o kojima Iván mnogo zna jer radi kao korektor veterinarskog časopisa, premda je u mladosti bio velika književna nada. No spisateljski mu je uspon režimski zaustavljen i otada životari u strahu. Susret s misterioznim strancem iz temelja mijenja njegov život, ali Iván uviđa da se u njemu krije nešto mračno i opasno...
Kritika je roman odmah smjestila u latinoamerički kanon; uz iscrpnu sliku o životu Trockoga u izgnanstvu, autor analitički razlaže mentalni sklop vrhunski obučenog ubojice. Jednako je snažna slika rastakanja Mercaderove ideološke zamračenosti kada otkrije sve tajne planove monstruozna Staljinova uma.
Padura kroz Ivánov glas otkriva i totalitarizmom pritisnutu kubansku zbilju koja svoje građane sabija u siromaštvo i strah. Čovjek koji je volio pse amalgamski je spoj faktografije i psihološke proze koji se čita kao vrhunska špijunska fikcija.
IZ MEDIJA:
„Leonardo Padura, poznat po svojim detektivskim romanima, ušao je u kanon suvremene latinoameričke književnosti ispisavši ruski roman. Ruska kvaliteta ovog romana proizlazi ne samo iz njegova opsega i činjenice da se stalno vraća u Moskvu, već iz autorove tolstojevske strasti prema povijesnim pojedinostima i dostojevskijevske ljubavi prema ispitivanju morala svojih likova… Čovjek koji je volio pse priča je o egzilu Lava Trockoga kojeg je ubio Ramon Mercader u Meksiku 20. kolovoza 1940.“ - New York Times
„Kompleksna, svevremenska priča o politici i intrigama, nalik onima Alana Fursta ili Bolana. Protkana filozofijom, ali vrlo tečna. Nadmoćni intelektualni misterij.“ - Kirkus
„Čovjek koji je volio pse knjiga je koja hrani čitateljevu dušu. Sa svim svojim isprepletenim nitima pripovijesti, ovaj roman intrigira čitatelja onako kako svaki pravi misterij treba, no istodobno je i vrlo ambiciozno književno djelo – autor je brižljivo posvećen tonu proze, nepokolebljiv u svojoj predanosti istini i osobito u portretiranju života na Kubi tijekom teških devedesetih godina. Osim toga, ovaj nas roman podsjeća da je sjeme svijeta u kakvome danas živimo zasađeno još odavno.“ - Oscar Hijuelos
„Najbolji povijesni roman ove godine. Ubojstvo Trockog cepinom polazna je točka jednog od najboljih noir romana o 20. stoljeću.“ - Lire
„Objavljivanje ovog djela podiglo je profil i prestiž Padure kao pisca i to je itekako zaslužio. To je ne samo briljantno ispisan roman nego i najimpresivnija povijesna istraga. Trebao bi biti obvezno štivo za sve one zainteresirane za socijalizam i povijesnu istinu.“ – Marxism
Prevela sa španjolskog: Duška Gerić Koren
Broj stranica: 552
ISBN: 978-953-259-438-6
Uvez: meki
Cijena: 23,90 € / 180,07 kn
Članak pripremila: Tonkica Palonkica
https://www.instagram.com/tonkicapalonkicacitalica/
Add comment
Comments