Što su nam to točno pripremili? Pet romana, pet autorica, pet snažnih priča...
Roman koji je miks povijesti, ljubavi i rata sa snažnim ženskim likom u središtu i mrvom fantastike, priču u kojoj kroz oči znatiželjne i pronicljive djevojčice pratimo radničku obitelj 1980-ih. Kompleksan roman slovenske spisateljice Pije Prezelj i novele irske kraljice kratke forme Claire Keegan. I tu nam je i jedna obiteljska priča u kojoj se autorica poigrava odrastanjem, tradicijom, poviješću, tabuima, ljubavlju i zločinom.
O svakom novitetu pročitajte više u nastavku članka...
Samotna lastavica - Zhang Ling
O AUTORICI:
Zhang Ling (Hangzhou, 1957.) nagrađivana je autorica devet romana te brojnih zbirki novela i kratkih priča. Rođena je u Kini, a 1986. preselila se u Kanadu. Sredinom devedesetih počela je pisati i objavljivati prozu na kineskome, istodobno radeći kao klinička audiologinja. Dobitnica je Chinese Media Literature Award za autoricu godine, glavne nagrade Overseas Chinese Literary Award te tajvanske nagrade Open Book.
Uz Samotnu lastavicu istaknula se romanima Gold Mountain Blues i Aftershock, prema kojemu je snimljen i film, a 2023. objavljen joj je prvi roman koji je napisala na engleskom Where Waters Meet.
O KNJIZI:
Drugi svjetski rat je završio, a trojica muškaraca – američki pastor, kineski vojnik i američki mornarički dočasnik, slaveći kapitulaciju Japana sklapaju pakt. Kada umru, njihovi će se duhovi svake godine, baš na taj dan, vraćati u kinesko selo u kojemu su se nepovratno ispreplele njihove sudbine. Sedamdeset godina poslije obećanje se ostvaruje, njihove se duše sastaju, a nedostaje samo Ah Yan, Lastavica, djevojka koju su sva trojica voljela, koja ih je zauvijek povezala, ostavila neizbrisiv trag u njihovim životima, a koju su unatoč svemu izgubili.
Vodeći čitatelja kroz fragmentirana sjećanja trojice protagonista, Zhang Ling vješto gradi cjelinu, a priča o Ah Yan polako izranja na površinu – priča o ženi suočenoj s nezamislivim nasiljem, o ženi koja je smogla snage i hrabrosti da u svemu sačuva dostojanstvo i preživi. Samotna lastavica roman je o sjećanjima koja se trajno urezuju u našu svijest, dušama opterećenim kajanjem i željom za iskupljenjem, o moći suosjećanja u razorenom svijetu, o prijateljstvu, krivnji i oprostu, ali prije svega o ljubavi.
IZ MEDIJA:
„Zhang Ling očarala me doista posebnim književnim talentom. U njezinim pričama čitatelji imaju priliku istraživati i razumjeti, ne samo kineski um nego i srce i dušu.“ - Anchee Min, kineska književnica
„U svojim djelima fikciji pristupa kao činjenici… Uz duboko poštovanje prema povijesnoj istini i njezinu utjecaju na stvarni svijet, uspješno stvara životne i dirljive likove i priče.“ - Shenzen and Hong Kong Book Review
„U romanu koji prikazuje svu okrutnost rata i ljude u borbi protiv sudbine autoričino umijeće i talent dolaze do punog izražaja.“ - Shanghai Wenhui Daily
„Uz jedinstvenu premisu o susretu duhova trojice vojnika i priču o njihovoj ljubavi… pametnom uporabom vijesti iz novina, vojnih izvješća i pisama voljenima autorica vješto nadograđuje radnju i efektno dopunjava dijalog… izvanredno…“ - Historical Novel Society
„Zhang Ling pomaže čitatelju da događaje promatra kroz nedvojbeno kinesku perspektivu u kojoj likovi progovaraju iz zagrobnog života, a priroda ima sposobnost ljudskog djelovanja. Djelo koje navodi na razmišljanje.“ - KATU-TV (Portland, Oregon)
Prevela s engleskog: Biljana Gabrić
Broj stranica: 352
ISBN: 978-953-259-588-8
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 23,90 €
Udomitelji, Kasno je sad - priče o ženama i muškarcima - Claire Keegan
O AUTORICI:
Claire Keegan (Wexford, 1968.) višestruko je nagrađivana irska književnica. Poznata je po kratkim pričama i novelama od kojih su dvije ekranizirane. Sa sedamnaest godina otputila se u New Orleans (SAD) gdje je studirala engleski i političke znanosti. Magistrirala je kreativno pisanje na Sveučilištu Cardiff te filološke znanosti na Trinity Collegeu u Dublinu. Antarctica joj je prva zbirka priča objavljena 1999., a druga je Walk the Blue Fields iz 2007. Uslijedili su novela Udomitelji (2010.) i kratki roman Te sitnice 2021.
Za svoje je pisanje dobila brojne pohvale i važna priznanja: nagradu za irsku književnost Rooney, nagrade William Trevor, Edge Hill i Martin Healy, dva puta nagradu Francis MacManus i dr. Te sitnice osvojile su godišnju nagradu Kerry Group Irish Novel, nagradu Orwell za političku prozu te ušle u finale Bookera 2022. Udomitelji su osvojili Davy Byrnes – tada najbogatiju nagradu na svijetu za kratku priču. Zbirka Kasno je sad ušla je u uži izbor za Story Prize.
Keegan je osvojila i priznanja kao Žena godine za književnost u Irskoj (2022.), Autorica godine (2023.), nagrade Seamus Heaney za umjetnost i književnost te Siegfried Lenz (2024.). Priče joj se često uspoređuju s onima Trevora, Carvera, McGaherna i Čehova, a objavljivane su u svim relevantnim svjetskim časopisima. Djela su joj prevedena na trideset jezika. Keegan živi povučeno u ruralnoj Irskoj.
O KNJIZI:
Ovaj omnibus okuplja ponajbolje što je Claire Keegan napisala: novelu Udomitelji i zbirku kratkih priča o ženama i muškarcima Kasno je sad.
U Udomiteljima je riječ o djevojčici iz siromašne obitelji koju jednog ljeta otac ostavlja kod udomiteljskog para na farmi u ruralnoj Irskoj. Nenavikla na dobar život, djevojčica u novoj kući prvi put dobiva pažnju i osjećaj sigurnosti kakav joj je dotad bio stran. U tišini irskoga krajolika i uz dvoje potpunih stranaca njezin oprez polako popušta…
Preostale tri priče – Kasno je sad, Duga i bolna smrt i Antarktika – pronicljive su psihološke studije muško-ženskih odnosa. Keegan inteligentno i s iznimnom minucioznošću razotkriva skrivene napetosti, krhkost intimnosti i sve ono neizgovoreno što oblikuje ljudske živote. Ispod naizgled mirne svakodnevice postupno se otvaraju pukotine nelagode, pa i tihe jeze. Atmosferu i gotovo filmičnu sugestivnost dodatno pojačavaju oštri prizori te kratki, precizni dijalozi u kojima svaka riječ ima težinu. U kristalno čistoj kratkoj formi Keegan pokazuje teško nadmašivo majstorstvo pripovijedanja, sposobnost da s malo riječi otkrije čitave spektre osjećaja. Nije stoga slučajno što se danas ubraja među najvažnije suvremene irske književnice.
IZ MEDIJA:
„Pravi dragulj.“ - Irish Independent
„Djelo fino izbrušene ljepote.“ - Guardian
„Strogi stil i odmjeren tempo Udomitelja su savršeni... [Neusporediva] novela.“ - Wall Street Journal
„Keeganina novela prava je majstorska lekcija iz dječje pripovjedne perspektive.“ - New York Times
„Iako je razmjer njezine priče skroman: jedna mala djevojčica, kratko razdoblje vremena, opseg onoga što Keegan uspijeva u njega smjestiti – bol življenja, bljesak spoznaje o onome što nemamo, žalovanje za svime što nikada nećemo biti – velik je, smion i ambiciozan onoliko koliko jedna priča može biti.” - The Los Angeles Times
„Keeganine prodorne opservacije odjekuju poput eksplozija, donoseći prijetnju i neizbježnu kaznu u priče o ljubavi koja kasni, koja biva uskraćena ili završava smrtonosno.” - Booklist
„Sažeta, ali duboka istraživanja ljudske ranjivosti iz pera majstorice kratke forme.” - Kirkus Reviews
„Impresivno… Keeganina štedljiva proza ponovno donosi sažeto, sadržajno i očaravajuće pripovijedanje.” - Boston Globe
„Dobro kao Čehov.“ - David Mitchell
„Malo čudo.“ - Sunday Times
Prevela s engleskog: Tatjana Radmilo
Broj stranica: 184
ISBN: 978-953-259-579-6
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 19,90 €
Čast - Elif Shafak
O AUTORICI:
Elif Shafak nagrađivana je britansko turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 21 knjigu, od kojih je 13 romana. Knjige su joj prevedene na 58 jezika. Otok nestalih stabala bio je finalist nagrada „Costa“,„British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su.
BBC je Četrdeset pravila ljubavi izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman Majstor i ja odabran je za Kraljičinu čitaonicu. Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica je i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, iza brana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC u.
Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije diljem svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“. Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“
Dobitnica je Međuna rodne književne nagrade „Halldór Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. Shafak je 2024. nagrađena Medaljom predsjednika Britanske akademije za "njezin izvanredan opus koji pokazuje nevjerojatan međukulturni raspon." Njezina je stranica www.elifshafak.com, a platforma Substack zove joj se Unmapped Storylands.
O KNJIZI:
U središtu Časti obitelj je Toprak, rastrgana između dva svijeta. Mladi par, Pemba i Adem, seli se iz Turske u London, gdje pokušava započeti novi život. No ono što su ponijeli sa sobom – naslijeđene vrijednosti, nevidljiva pravila i ukorijenjeno shvaćanje časti – nastavlja oblikovati njihove živote i u tuđini. Pripovjedačica ove priče njihova je kći Esma, koja se, nastojeći razumjeti nezamislivo, vraća kroz vrijeme i obiteljske priče sve do zabitoga kurdskog sela na obali Eufrata. Tu je, naime, započela priča o njezinoj majci i teti, blizankama čije će sudbine odjekivati generacijama.
Ova potresna obiteljska saga razgranata je kroz prostor i vrijeme. Autoričin stil istodobno je sugestivan i precizan, a narativ gradi s lakoćom, povezujući osobno i društveno u nerazdvojivu cjelinu. Kao i u većini romana Elif Shafak, i ovdje se sudaraju tradicija i sloboda, ljubav i kontrola, pripadanje i pobuna, teme koje autorica razotkriva bez pojednostavnjivanja i moraliziranja. Rezultat je emocijama nabijena knjiga koja otvara pitanja o granicama odanosti i cijeni koju plaćamo kada obitelj prestane biti utočište i postane mjesto sukoba.
IZ MEDIJA:
„Bogata i široka poput Eufrata, na čijim obalama počinje i završava, Elif Shafak majstorskom je brižnošću i suosjećanjem isplela potresnu priču jedne useljeničkeo obitelji, priču koja raste u strašnim šutnjama između muškaraca i žena koji pokušavaju živjeti unutar drevnih običaja, a istodobno ih prerastaju.“ - Sarah Blake, spisateljica
„Snažna priča s gotovo biblijskim motivima… Elif Shafak piše prekrasno i vješto gradi visoku razinu napetosti.” - The New Yorker
„Potresno, tragično i duboko ohrabrujuće… Zadivljujuća priča koja propituje arhaični običaj ubojstva iz časti te dovodi u pitanje samu bit kodeksa časti.” - Ms. Magazine
„Britak, blistavo maštovit, napet, mističan i društveno pronicljiv roman.“ - Booklist
„Raskošno i upečatljivo ispisano u duhu magijskog realizma… Iznimno vješto oblikovan i ambiciozan roman.“ - The Independent
„Elif Shafak pripovijeda važne, goruće priče, pune srca i intelektualne pronicavosti. Čast je snažna priča o obiteljskim vezama i slomljenim srcima, koja nam podjednako donosi uvid i užitak.“ - Aurelie Sheehan, spisateljica
Prevela s engleskog: Mirna Čubranić
Broj stranica: 392
ISBN: 978-953-259-587-1
Uvez: meki s klapnom
Cijena: 22,90 €
Φ (Fi) - Tanja Tolić
O AUTORICI:
Tanja Tolić (1975.) novinarka je, književnica, novinska i književna urednica te književna kritičarka. Više od trideset godina radi kao novinarka i urednica u vodećim hrvatskim novinama – Večernjem listu, Vjesniku, časopisu Forbes, magazine Globus i Jutarnjem listu.
Književni portal Najbolje knjige osnovala je 2010. U izdanju Naklade Ljevak 2014. objavila je roman Zovem se nebo, koji je dobio nagradu Sfera za najbolji hrvatski SF roman i nagradu Artefakt za najbolje književno djelo spekulativne fikcije te godine.
O KNJIZI:
Prije mnogo godina prijateljica mi je poklonila magnetić na kojem piše „It’s never too late to have a happy childhood“ koji me i dalje podsjeća na sve laži idealizacije djetinjstva, na mitske godine navodne nedužnosti u bezbrižnosti igre. Ova je civilizacija dovoljno stara da odustane od tog mita, ali ne, dodatno nam je zapaprila: ako ne možete odrasti u normalnu osobu, s vama nešto nije u redu, sami ste si krivi – doduše, možete se liječiti (od nesretnog djetinjstva) ako doživotno idete na skupu psihoterapiju. Sve je individualizirano, i bol i patnja. Nemate se pravo pozvati na vanjske uzročnike, kao npr. okolinu, uvjete u kojima ste odrastali – od klasnih do porodične patologije – ili možda genetskog naslijeđa.
Iz očišta znatiželjne i pronicave djevojčice pratimo radničku obitelj 1980-ih, u doba optimizma i napretka, kupovine prvog tristaća, dobivanja stana u novogradnji, odlaska na ljetovanje u radnička odmarališta itd. U širem društvenom kontekstu sudaraju se nove urbane strukture s naslijeđem tvrdih ruralnih vrijednosti. Kad se obitelj nađe pred nepoznanicom, koju treba tajiti, pred djevojčicom se otvaraju praznine straha i usamljenosti, od kojih se brani maštom i duhovitošću. Psihološki, generacijski i društveni roman istodobno je čaroban, snovit i jezovit; osvaja stilom i jezikom.
Ovaj roman će vas istresti iz gaća: djeca su okrutna, lažu, mrze, varaju, čine ono što moraju kad ih tjeraju da se uklope i budu uspješna. Kad im nije dano jedino što im treba: suosjećanje, razumijevanje, oprost i prostor da budu to što jesu, djetinjstvo postaje doba užasa. Odbacimo li iluziju da su roditelji savršeni, ostajemo li sami na svijetu? I što? Zamislite! Ne, nećemo proživjeti neko drukčije, mitsko djetinjstvo, nego se suočiti s onim što smo dobili, platiti račun i krenuti dalje.
Broj stranica: 192
ISBN: 978-953-259-585-7
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 19,90 €
Teška voda - Pia Prezelj
O AUTORICI:
Pia Prezelj (1995.) slovenska je književnica, prevoditeljica i novinarka kulturne redakcije dnevnog lista Delo. Za novinarski rad dobila je 2022. nagradu watchdog – pas čuvar, koju dodjeljuje Društvo novinara Slovenije. Književnu karijeru počela je romanom Teška voda, koji joj je donio nagradu za najbolji prvijenac Slovenskoga književnog sajma 2023. godine te nominacije za Nagradu kresnik, Cankarevu nagradu i Nagradu kritičarsko sito. Nedavno joj je objavljen i drugi roman Bili smo trije, roman o rodbinskim odnosima, domu i gubitku, ali i o tome kako prošlost utječe na ono što jesmo i što postajemo.
O KNJIZI:
Mesnate rajčice u vrtu već su prezrele, kupine popadale po tlu, salata procvjetala, rublje se suši na konopcu po kojem skakuću sjenice, iz crkvice na brdu usred sela odjekuje glasna zvonjava… U Idinoj kući sve je razbacano, žuti papirići polijepljeni posvuda, dok ona pokušava skupiti krhotine svojeg života, a prošlost i sadašnjost nerazmrsivo se isprepleću. Gdje je granica?
Pia Prezelj u Teškoj vodi prikazuje život starije žene i njezinih susjeda na selu. Udovica Ida izgubljena je u svojem svijetu, stiješnjena između prošlosti i sadašnjosti. Povremeno joj u pomoć priskače susjeda Marta, udovica čija je sudbina blisko povezana s njezinom. Autorica u ovom kratkom, ali vrlo slojevitom romanu, kroz sudbinu Ide i Marte bez okolišanja progovara o temama poput majčinstva, posebno neostvarenoga, o odnosu društva prema ženama bez djece, ženskoj seksualnosti, nevjeri, životu mimo društvenih očekivanja. Svaki od osebujnih likova u Teškoj vodi na svoj se način suočava s prošlošću, s krivnjom, s posljedicama onoga što su učinili, kao i onoga što nisu, žaleći za onim što nisu proživjeli, doživjeli ili izgovorili kada je trebalo.
IZ MEDIJA:
„Književni prvijenac Pije Prezelj Teška voda nadahnut je bogatom tradicijom slovenske pučke pjesme i pripovijetkama o selu. To je svijet prekopane zemlje, bolnih nogu i znojnih pazuha, ali i sočnih kupina i mliječnih kukuruznih klipova, koji poznajemo još iz djela Ivana Potrča i Prežihova Voranca – samo što ovaj put živi u novoj i potpuno suvremenoj perspektivi.“ - Iz obrazloženja nominacije za Cankarovu nagradu
„Pia Prezelj u romanu Teška voda pokazuje da je u slovenskom selu moguća suvremena priča sa snažnom protagonistkinjom.“ -- Ana Schnabl, slovenska autorica
„Teška voda je svjež, stilski originalan i tematski slojevit roman o pojedincu i zajednici, o odnosu prema slabijima, o poricanju sebe i izdaji u odnosima koji su – bez obzira na mjesto događaja – zajednički svim ljudima. Pia Prezelj napisala ga je s velikom dozom iskrenosti i autorske zrelosti.“ - Alenka Zor Simoniti, emisija Pisave
„Ništa u romanu ne odaje da je riječ o prvijencu jer od prve do zadnje stranice pokazuje zrelost i suvereno vladanje formom, vješto vodeći nelinearnu priču i držeći se take granice između izrečenoga i neizrečenoga.“ - Mladen Dolar, slovenski filozof, teoretičar kulture i filmski kritičar
Prevela sa slovenskog: Jagna Pogačnik
Broj stranica: 136
ISBN: 978-953-259-586-4
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 19,90 €
Add comment
Comments