Kolovoški noviteti u HENA COM Knjige koje se pamte

Istodobno nježan i nemilosrdan, roman „Gnijezdo“ govori o tome koliko je teško osloboditi se nasilja i ponovno povjerovati u mogućnost novog početka. Roman „Abigél“, omiljeni klasik mađarske književnosti je i danas jednako dirljiv i relevantan kao i u vrijeme kada je prvi put, 1970. godine objavljen. Roman „Mala čudovišta“ čitatelja vješto vodi kroz obiteljsku dramu istražujući krhku granicu između nedužnosti i krivnje, povjerenja i sumnje, roditeljske ljubavi i straha.

Roman „Slavni podvizi“ spaja antičku tragediju s irskim humorom, stvarajući pripovjedni glas kakav se rijetko susreće u suvremenoj književnosti. Pripovijest „La petíte Maríe“ se proteže od splitskih kamenih uličica početkom 20. stoljeća, preko vreve Montparnassea u zlatno doba pariške moderne pa do suvremenog Londona i muzeja Tate Modern, gdje istoimena slika prvi put izlazi pred oči javnosti. Na početku „Tečaja reinkarnacije“ okrutno je ubojstvo, no, tek što se čitatelji uljuljkaju u žanr priča kreće u rikverc.

Više o svakome novitetu pročitajte u nastavku članka...

Tečaj reinkarnacije - Vlado Simcich Vava

O AUTORU:
Vlado Simcich Vava rođen je u Rijeci, gdje živi i radi. Tijekom studija hrvatskog jezika i književnosti upušta se u avanturu rokenrola. Nakon diplome, umjesto profesorske katedre, bira neizvjesnost egzistencije s električnom gitarom. Samo ponekad zažali zbog toga. Osim velikog broja snimljenih albuma, kako samostalnih, tako i onih s grupama Laufer, Mone, Blagdan Band, Turisti, Boris & The Batts, Paraf te brojnih suradnji, nakon dugog odlaganja, objavljuje i svoju prvu knjigu Odstranjivač ljubavi, koja ujedinjuje zbirku priča i kraći roman. Surađivao je s omladinskim listom Val, pisao za Novi list, razne portale, te bio urednikom na Radiju Svid.

Osnivač je neformalne književne skupine Ri Lit, s kojom doduše samo jednom nastupa, ali održava društvo na okupu tradicionalnom godišnjom manifestacijom Noć velikog čitanja. Autor je glazbe za dokumentarni film Bosanoga Morane Komljenović, te kratki film Neka ljubav kaže sve o nama Kristine Barišić. Također, za izložbu street art umjetnika Vladimira Tomića Moska snimio soundtrack pod nazivom ‘Paintings at the Exibitions’.

Objavio je knjige Odstranjivač ljubavi (2012.) zbirka priča; Srce od gume (2014.) roman; Canzoni d’una volta (2017.) zbirka autobiografskih crtica; Podudarnosti (2020.) roman; Kapetan onkraja (2024.) roman i Vjetar i zastave (2025.) roman.

O KNJIZI:
„Na početku Tečaja reinkarnacije okrutno je ubojstvo, očito uzrokovano ljubavnim trokutom. No, tek što se čitatelji uljuljkaju u žanr, čini im se krimić s elementima ljubića, priča kreće u rikverc, da bi se uputila prema romanu u čijem je središtu protagonistica koja prolazi kroz vrtloge života, toliko dinamične i turbulentne da ubojstvo s početka do kraja priče gotovo zaboravimo, premda će se pripovjedni krug, dakako, zatvoriti.

U početku ona je mlada djevojka rastrzana između konzervativizma koji nanovo buja, roditelja koji pripadaju nekim drugim vremenima i potrebe da bude voljena, što podrazumijeva i kršenje nekih zapovijedi s nedjeljne mise. Nakon iznenadne i strašne tragedije dovedena je u situaciju da dalje sve mora sama, prije svega odrasti – i mnogo je tu pokušaja i pogrešaka. Ponekad će nam čak ići na živce svojim odlukama, ali kad se konačno čini da se sve nekako posložilo i držimo joj palčeve da tako i ostane, prošlost joj se iznenada vraća, kao iskušenje pred kojim je teško ne pokleknuti.

Ono što Vava, osim zahtjevne montaže kadrova, u ovome romanu znalački čini jest to što ne zanemaruje ostale likove koji će s protagonisticom ukrstiti puteve; svi oni imaju pravo na svoju priču koja daje kontekst njihovim, ali i njezinim postupcima.

Ovo je roman smješten u konkretan grad, naravno Rijeku, u konkretno vrijeme, ali prije svega je roman o životima koje, na žalost, ni misa ni tečaj reinkarnacije ne dovode ravno do spasenja ili nirvane.“ - Jagna Pogačnik

Broj stranica: 232
ISBN: 978-953-259-597-0
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 21,90 €

Abigél - Magda Szabó

O AUTORICI:
Magda Szabó (1917. – 2007.) jedna je od najvažnijih mađarskih književnica 20. stoljeća. Rođena je u protestantskoj obitelji u Debrecenu, gdje je i završila studij mađarskoga i latinskog jezika. U svijet književnosti ušla je 1947. s pjesničkom zbirkom Bárány, od 1949. do 1956. iz političkih joj je razloga bilo zabranjeno objavljivati te je u tom razdoblju poučavala u osnovnoj školi. Tih je godina napisala i prvi roman Freska, koji je objavljen 1958. godine te je postigao velik uspjeh među čitateljima.

Poznati su joj i romani Az őz, Trenutak, Izina balada i Ulica Katalin. No njezino je najpoznatije djelo roman Abigél (1970.), koji je postao klasik mađarske književnosti za mlade, a po njemu je 1978. snimljena i televizijska serija. Osim poezije i romana, pisala je i knjige za djecu, drame i eseje, a njezina su djela objavljena u četrdesetak zemalja. U djelima istražuje teme sjećanja i identiteta, odnose unutar obitelji, složenost svakodnevnog života i društvene promjene. Osvojila je brojne nagrade, uključujući Kossuthovu nagradu, a 2003. i francusku književnu nagradu Prix Fémina za roman Vrata.

O KNJIZI:
Zadnje su godine Drugoga svjetskog rata, a petnaestogodišnju Ginu Vitay otac iznenada iz udobnosti njihova budimpeštanskog doma i raskoši glavnoga grada šalje u mađarsku provinciju, u strogi internat pun namrgođenih lica. Ljutita na oca generala, tvrdoglava Gina teško sklapa prijateljstva i odbija se prilagoditi krutim pravilima škole. Jedina joj je želja pobjeći, no rat se sve više osjeća i unutar zidova internata, a pravi razlog njezina dolaska mnogo je ozbiljniji nego što joj se u početku činilo. Dok pokušava otkriti komu može vjerovati, Gina neočekivanu pomoć dobiva od tajanstvene osobe. Prema školskoj legendi, kip djevojke Abigél, koji se nalazi u vrtu, pomoći će svakome tko ga za to zamoli.

Roman Abigél, omiljeni klasik mađarske književnosti, i danas je jednako dirljiv i relevantan kao i u vrijeme kada je prvi put objavljen. Smještajući emotivnu priču o odrastanju u povijesni kontekst Drugoga svjetskog rata, Magda Szabó istražuje teme prijateljstva, žrtvovanja, morala, bunta, hrabrosti i junačkog čina koji ne mora uvijek biti otvoren i javan.

IZ MEDIJA:
„Od svih romana Magde Szabó Abigél zaslužuje najšire čitateljstvo. Ovo je sjajno napisana pustolovna priča.“ - Tibor Fischer, književnik

„Autorica vješto stvara napetost, često služeći se profinjenim, izražajnim pripovjednim stilom… ovo je roman razorne moći.“ - Mika Ross-Southall, Spectator

„Ovaj zarazni roman o odrastanju… zabavan je i užitak ga je čitati. Gina Vitay, tvrdoglava i razmažena glavna junakinja, podsjeća na Emmu Jane Austen.“ - Publishers Weekly

„Napeta, intimistička pripovijest sjajno opisuje mladenačku nedužnost uhvaćenu u smrtonosnu klopku… Čarobnjakinja Magda Szabó na trenutak razotkriva vrijeme, povijest i ljudsko ludilo promatrane bistrim dječjim pogledom.“ - Anna Mundow, The Wall Street Journal

„Magda Szabó kreće se strpljivošću analitičara i dopušta likovima da iscrtaju oblik njezinih rana i usmjere njezino iscjeljenje.“ - Peter Kuras, Times Literary Supplement

„Tajne se u ovom romanu razotkrivaju postupno, a rezultat je majstorsko djelo prožeto napetošću.“ - Becca Rothfeld The New York Times Book Review

Prevela s mađarskog: Lea Kovács
Broj stranica: 320
ISBN: 978-953-259-599-4
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 23,90 €

Mala čudovišta - Jessica Lind

O AUTORICI:
Jessica Lind (St. Pölten, 1988.) austrijska je scenaristica i književnica. Studirala je na Filmakademie u Beču i kao dramaturginja surađivala na filmu Jessice Hausner Little Joe, koji je premijerno prikazan u Cannesu 2019. godine. Za pripovijetku Mama 2015. dobila je nagradu za mlade autore Open Mike, nakon čega ju je proširila u istoimeni debitantski roman (2021.). Mala čudovišta njezin su drugi roman. Živi u Beču s obitelji. 

O KNJIZI:
Pia i Jakob roditelji su sedmogodišnjeg dječaka. Jednog dana učiteljica ih poziva u školu zbog incidenta u kojemu je sudjelovao njihov sin. Optužbe su nejasne, Luca šuti, a majčina sumnja sve više raste. Što se dogodilo s Lucom, dobrim, poslušnim i osjećajnim dječakom, pita se majka koju dvojbe vode u vlastito djetinjstvo i traumatičan, nerazjašnjen događaj koji je uzrokovao raspad obitelji u kojoj je odrasla. Pokušavajući zaštititi obitelj, Pia se najprije mora osloboditi sjena vlastite prošlosti, izliječiti stare rane i suočiti se s istinom. Zapitati se jesu li čudovišta doista oko nje ili ih zapravo nosi u sebi.

Jessica Lind čitatelja vješto vodi kroz obiteljsku dramu istražujući krhku granicu između nedužnosti i krivnje, povjerenja i sumnje, roditeljske ljubavi i straha. Ne pojednostavnjujući stvari, govori o roditeljstvu, pamćenju, razornoj moći neizgovorenoga, nepouzdanosti svjedoka i dvojakosti istine, krhke i ovisne o perspektivi promatrača, o tome kako samo jedna nejasna optužba lako može iz temelja promijeniti život jedne obične obitelji.

IZ MEDIJA:
„Anatomija gubitka koja budi strašnu sumnju. Jezgrovita priča Jessice Lind o majčinstvu, jedinstvena i sadržajna.” - Doris Knecht, književnica

„Psihodrama, jednako profinjena koliko i okrutna… suptilna, dvosmislena komorna igra emocija… Jessica Lind ima nepogrešiv osjećaj za najtanje pukotine u obiteljskim konstelacijama… i upušta se u neustrašiv lov na čudovišta.” - Bernd Melichar, Kleine Zeitung

„Jessica Lind samouvjereno spaja osjećaje opasnosti i jeze. Ova pronicljiva knjiga govori o mračnoj temi, a zone sumraka čine je uzbudljivim štivom. ” - Andreas Platthaus, FAZ

„Roman koji uvlači čitatelja… ulazi mu pod kožu snagom promatranja i psihologije oštrima poput britve. Jessica Lind još će nam štošta ispričati!” - Bianca Braunshofer, Pulse 4 TV

„Vrlo uspješan roman koji pleše na rubu komorne igre, trilera i bajke, ne gubeći pritom uvjerljivost.” - Jan Drees, Deutschlandfunk

„Psihološka napetost u ovom romanu izvire iz konstelacije likova… Proza Jessice Lind oblikovana je vješto i bez napora.” - Gerrit Bartels, Tagesspiegel

„Ovo je priča o… čudovišnim stvarima kao što su rodbinske veze, kao i o tome što nas suštinski dijeli, poput potpuno drukčijeg sjećanja na iste događaje.” - Alexander Kluy, Der Standard

Preveo s njemačkog: Dalibor Joler
Broj stranica: 256
ISBN: 978-953-259-592-5
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 21,90 €

Slavni podvizi - Ferdia Lennon

O AUTORU:
Ferdia Lennon (Dublin, 1998.) irski je pisac. Diplomirao je povijest i klasične jezike na University College Dublin, a magistrirao kreativno pisanje na Sveučilištu East Anglia. Slavni podvizi njegov je prvi roman koji je postao bestseler lista Sunday Timesa, adaptiran je za BBC Radio 4 te je osvojio nekoliko vrijednih nagrada poput Waterstones Debut Fiction Prize 2024 i Bollinger Everyman Wodehouse Prize za humorističnu prozu te Rooneyjevu nagradu za irsku književnost. Nakon što je niz godina živio u Parizu, danas sa suprugom i sinom živi u Norwichu.  

O KNJIZI:
Godina je 412. pr. Kr. Nakon propasti atenske vojne ekspedicije na Siciliju tisuće zarobljenih Atenjana završile su u kamenolomima Sirakuze, prepuštene gladi, bolesti i zaboravu. Dok većina stanovnika u njima vidi tek mrske neprijatelje, dvojica mladih Sirakužana, Lampon i Gelon, otkrivaju nešto posve neočekivano – zajedničku ljubav prema poeziji i kazalištu. Za gutljaj vina i šaku maslina nekolicina Atenjana spremna je recitirati stihove velikoga grčkog tragičara Euripida. Iz toga se rađa još smionija zamisao: postaviti njegovu Medeju usred kamenoloma. No kako se pripreme za predstavu zahuktavaju, granice između pobjednika i poraženih, prijatelja i neprijatelja počinju se nepovratno mijenjati.

U romanu koji je osvojio čitatelje i kritiku diljem svijeta Ferdia Lennon spaja antičku tragediju s irskim humorom, stvarajući pripovjedni glas kakav se rijetko susreće u suvremenoj književnosti. Duhoviti, dirljivi i iznimno originalni, Slavni podvizi pokazuju kako umjetnost može postati čin otpora, zajedništva i nade. Pišući suvremenim, živim i ritmičnim jezikom, Lennon pretvara daleku povijest u priču koja snažno odjekuje u našem vremenu.

IZ MEDIJA:
„Smjela i posve neočekivana, ova me knjiga oduševila. Sjajan roman o prijateljstvu, iscjeljujućoj snazi umjetnosti i razlozima zbog kojih se moramo boriti za svoje snove. Osvojio me od prve stranice.” - Douglas Stuart, autor Shuggie Baina

„Ludo ambiciozan, katarzičan poput svake velike tragedije, a istodobno zapanjujuće duhovit, iznimno originalan prvijenac Ferdije Lennona jednostavno je – veličanstven.” - Emma Donoghue, autorica

„Slavni podvizi mirišu na bijedu, očaj, ljubav, rat, poeziju, neobuzdanu ambiciju, strašan neuspjeh i veličanstvenu pobjedu. Drugim riječima, to je roman prepun svega onoga što čini klasiku. Pravi književni užitak. Oduševio me.” - Jon McGregor, autor

„Ova poletna tragikomedija smještena u antičku Siciliju tijekom Peloponeskog rata, pripovijedana suvremenim irskim dijalektom, ne sliči ničemu što sam dosad pročitao. U sebi nosi svu tamu života, a istodobno slavi prijateljstvo, ljubav, milosrđe i nadu.” - The Bookseller (izbor za knjigu mjeseca)

„Duhovito, promišljeno, dirljivo, briljantno.” - Irish Sunday Independent

„Lennonov izrazito suvremen glas unosi lakoću i duhovitost u ovu priču o tragičnim posljedicama rata i tragičnoj ljepoti ljudskog postojanja koju toplo preporučujemo.” - Library Journal

Preveo s engleskog: Mišo Grundler
Broj stranica: 272
ISBN: 978-953-259-598-7
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 22,90 €

La petite Marie - Vjekoslava Huljić

O AUTORICI:
Vjekoslava Huljić dosad je objavila 14 knjiga, od čega 11 za mlađe čitatelje: knjige bajki i priča Čampro (2000.) i Lonac za čarolije (2007.), knjige za djecu Maksove šumotvorine (2002.) i Oči u oči s nebom (2003.) te knjige za mlade Moj tata je lud za mnom (2011.), Moja baka ima dečka (2013.), Moja sestra je mrak (2015.), Moji misle da ja lažem (2016.), Moje ljeto s Picassom (2018.), Moj Titanic ne tone (2019.) i Tajna nestale djece (2026.). Za odrasle je objavila zbirku pjesama Jutrooki (1986.) te romane Gen anđela (2011.) i La petite Marie (2022.). Objavila je i dvije slikovnice: Pingvin Frio i Ledenjak (2021.) te Upomoć! Mene je strah! (2024.).

Bajka Čampro izvođena je u splitskom Gradskom kazalištu lutaka, a Hrvatska radiotelevizija ekranizirala je njezine bajke i priče. Dvostruka je dobitnica Zlatnog pera Dječje iskre za najboljega mladog književnika te prve i druge nagrade Modre laste. Za roman Moj Titanic ne tone osvojila je 2020. godine nagradu DHK Anto Gardaš.

Već više od tri desetljeća djeluje i kao jedna od najvažnijih autorica stihova u hrvatskoj pop-glazbi, s više od sedamsto objavljenih pjesama, višestruko nagrađivanih i snažno prisutnih u kolektivnoj kulturi. Dobitnica je nagrada Cesarica, Porin i Milivoj Korbler (2026.) za cjelokupan autorski rad. Četiri je puta stihovima predstavljala Hrvatsku na natjecanju za pjesmu Eurovizije. Autorica je stihova songova u mjuziklima Pacijenti, Žuta minuta i 9,99 grama sreće. Živi i stvara u Splitu. 

O KNJIZI:
Kad se kao mlada djevojka našla pred platnom djevojčice u bijeloj haljinici koja u ruci drži zagonetnu vunenu lutku crvene kose, i odmah u njemu prepoznala kist Amedea Modiglianija, Nina je odmah znala da u rukama drži ključ zaboravljene povijesti, otkriće koje će joj pomoći da razmrsi stoljećem ratova zapetljano klupko rasutih života svoje obitelji.

Skriveno generacijama, sačuvano gotovo slučajno, platno jednog od najintrigantijih slikara u povijesti umjetnosti u sebi skriva pripovijest o ljubavi, gubitku i nasljeđu koja nadilazi vrijeme – pripovijest koja se proteže od splitskih kamenih uličica početkom 20. stoljeća, preko vreve Montparnassea u zlatno doba pariške moderne pa do suvremenog Londona i muzeja Tate Modern, gdje slika La petite Marie prvi put izlazi pred oči javnosti.

To otvara pukotinu kroz koju izranja davno potisnuta priča: o Silvani, djevojci iz splitskog Varoša i jednoj pogrešnoj odluci koja će njezinu ljubav Petra odvesti na put bez povratka i obilježiti generacije. Između krhkih lutaka s dušom i jedne kobne krađe, između strasti i izdaje, oblikuje se sudbina koja će, poput umjetnosti, preživjeti sve lomove.

La petite Marie roman je o slici – ali još više o ljudima čije su se sudbine u njoj nevidljivo utkale. Vješto spajajući intimnu dramu i mit o izgubljenom remek-djelu, Vjekoslava Huljić gradi napetu obiteljsku kroniku u kojoj se prošlost polako razotkriva, umjetnost postaje njezin najtrajniji čuvar i svjedok, a jedna vunena lutka most između generacija, tajni i identiteta.

IZ MEDIJA:
„Mašta je ono što će doslovno očarati čitatelje u ovom intrigantnom romanu, dosad najzrelijem djelu splitske autorice koju mnogi i dalje ponajprije povezuju s glazbenim hitovima, kojim se predstavlja kao rasna pripovjedačica. Priča o velikoj ljubavi i najvećim umjetnicima koja premošćuje stoljeće i snažna posveta njezinu Splitu, ovaj roman ujedno je i istinsko žensko pismo, ne samo zato što autorica snažno navija za sve svoje junakinje već i zato što je satkan od finih detalja, pa tako iz njega „miriše“ najljepše more na svijetu, ali i sapun od lavande iz Provanse. Otkrivati više detalja značilo bi mnogima pokvariti užitak čitanja.“ - Bojana Radović, Večernji list

„Vjekoslava Huljić piše jednostavno, dinamično i emotivno, uz duhovite crtice i zanimljivo uvođenje likova svjetskih umjetnika u priču. Roman o ljubavi, obiteljskom nasljeđu, umjetnosti i upornosti koji itekako zaslužuje biti pročitan – pa i ekraniziran.“ - Dalmatinski portal

Broj stranica: 336
ISBN: 978-953-259-596-3
Uvez: tvrdi s ovitkom
Cijena: 22,90 €