Autor: Isaac Asimov
Izdavač: Koncept izdavaštvo j.d.o.o., 2020.
Prijevod: Nada Mihelčić
Recenziju napisala: Sandra
IG: https://www.instagram.com/sandyy_bee/
GR: https://www.goodreads.com/user/show/32538982-sandra-nedopri-ljivica
Ako do sada niste posegnuli za nekim od romana Isaaca Asimova, onda ste barem čuli za njega.
Ili ste možda gledali film "Ja, robot" (I, Robot) iz 2004. godine, s Willom Smithom u glavnoj ulozi, temeljen na njegovoj istoimenoj zbirci kratkih priča iz 1950. godine.
Njegova su djela prevođena u Hrvatskoj još 1980.-ih godina 20. stoljeća, u izdanju “Otokara Keršovanija”, “Augusta Cesareca” te “Nakladničke kuće Izvori”, a sada je čast za reizdanje serijala o Fondaciji pripala “Koncept izdavaštvu”. U ranijim izdanjima, umjesto Fondacije ćete naići na termin Zaklada, što je samo sinonim.
Dvanaest tisuća godina Galaktičko Carstvo je imalo neprikosnovenu moć, a sada polako umire. Gaal Dornick, doktor matematike, dolazi na Trantor, središte Galaktičkog carstva, na poziv Harryja Seldona, uglednog znanstvenika na polju psihohistorike (grane matematike koja se bavi reakcijom ljudskih skupina na zadane društvene i ekonomske uvjete), kako bi sudjelovao u misterioznom projektu.
Kao ugledni psihohistoričar, Harry Seldon je dao zabrinjavajuće prognoze da će Trantor biti potpuno uništen u roku od pet stoljeća. Ovo apokaliptično znanstveno proročanstvo poljuljat će vladu Carstva, pa će se Seldon i Dornick uskoro naći na meti Povjerenstva za javnu sigurnost.
"Nasilje je zadnje utočište nesposobnih."
Priznajem da sam krenula s čitanjem vrlo oprezno i sa strahopoštovanjem prema djelu, a još više prema autoru. Nije bilo lako, prvenstveno stoga što ovo nije žanr koji preferiram, a u matematici sam očajna.
Međutim, jako me zaintrigirala činjenica koja je okosnica ovog cijelog serijala, da uz pomoć matematike možemo predvidjeti ljudsko ponašanje i budućnost. Funkcionira na principu da je ponašanje mase ljudi predvidivo ako je kvantiteta ove mase veoma velika. Što je veća masa, to je budućnost predvidljivija. Jedno malo skriveno mjesto u galaksiji postaje tako utočište kompletnog ljudskog znanja, zanimljivo zar ne?
Dokaz da se radi o majstoru pripovijedanja je činjenica da ovu apstraktnu kritiku društva možemo primijeniti i na sadašnje vrijeme, gdje imamo veliki utjecaj crkve i političara koji obmanjuju običan puk. Prema tome, Asimova možemo svrstati uz bok također velikih vizionara svoga vremena, Raya Bradburyja i Georga Orwella.
Ovo je tek početak, radnja se još nije “razmahala”, ali će vas definitivno zaintrigirati svojim jednostavnim stilom da uronite u ovaj svijet, čekajući što će biti dalje.
Fondacija je, inače, incijalno izdana kao serija kratkih priča u časopisu Astounding Magazine u razdoblju između 1942. do 1950. godine i tek je 1951. objedinjena i izdana kao knjiga. Godinu dana kasnije izlazi nastavak Fondacija i carstvo te 1953. Druga fondacija. Ova originalna trilogija nakon trideset godina dobija nastavke, na nagovor fanova i izdavača i to redom: Na rubu Fondacije, Fondacija i Zemlja, Preludij u Fondaciju i Ususret Fondaciji.
Kako i u ovom slučaju imamo situaciju gdje objava pojedinih dijelova ne prati redom događaje oko Fondacije, predložit ćemo vam da ih čitate kronološki (uostalom, to je i prijedlog samog autora), kako bi vam sve bilo jasnije. Redoslijed je sljedeći: Preludij u Fondaciju, Ususret Fondaciji, Fondacija, Fondacija i carstvo, Druga fondacija, Na rubu Fondacije te konačno Fondacija i Zemlja.
Na vama je da sami izaberete redoslijed čitanja.
Ono što se također treba napomenuti je nagrada Hugo iz 1966. godine za najbolji serijal svih vremena iz područja znanstvene fantastike, što definitivno govori o tome koliko je ovo djelo cijenjeno i kvalitetno napravljeno.
Za kraj vas ipak želim malo bolje upoznati s biografijom ovog iznimnog autora. Rođen je u ruskom gradu Petroviči, blizu Smolenska, 2. siječnja 1920. Tri godine kasnije, s roditeljima je emigrirao u Sjedinjene Države. Već s pet godina starosti je naučio čitati, a kako su njegovi roditelji posjedovali dućan u kojem je bilo i znanstveno-fantastičnih časopisa, često ih je čitao te s navršenih jedanaest godina počeo pisati i vlastite priče.
Nakon što je diplomirao na Sveučilištu Columbia, postao je profesor biokemije na Bostonskom sveučilištu, a od 1958. godine u potpunosti se posvetio onome što je najbolje znao - pisanju.
Bio je poznat po svojim djelima znanstvene fantastike i popularne znanosti, napisavši ili uredivši više od 500 knjiga. Zajedno s Robertom Heinleinom i Arthurom C. Clarkeom smatran je jednim od "velike trojice" - najpoznatijim članovima skupine autora zlatnih godina znanstvene fantastike dvadesetog stoljeća.
Neke od zanimljivih činjenica su da je Asimov preferirao zatvorene, male prostore, da se bojao letenja i da nikada nije naučio plivati ili voziti bicikl. Neki su ljudi govorili da je poznat po svojoj preciznosti - nikad nije gledao na sat i uvijek je znao procijeniti vrijeme.
Bio je otvoreni humanist i racionalist, koji nije osporavao tuđa vjerska uvjerenja negirajući praznovjerje i neutemeljena uvjerenja.
Napustio nas je 6. travnja 1992. u svojoj 72. godini.
Servirali smo vam puno činjenica o ovom iznimnom djelu, a nadamo se da će vas one potaknuti da mu date priliku, jer ono to zaista zaslužuje.
Add comment
Comments